Ross je izjavio da su Netanyahu i Arafat, osim sporazuma o Hebronu,
prihvatili i "bilješku" o drugim pitanjima, među ostalim o daljnjem
izraelskom povlačenju sa Zapadne obale.
"Zajedno, ta su dva dokumenta vrlo važna u smislu razvijanja odnosa
između dvije strane... te za cjelokupni mir na Bliskom istoku", rekao
je Ross.
Rossu pripada najveća zasluga za uspjeh četvoromjesečnih pregovora,
koji su vratili mirovni proces s ruba provalije na kojem se našao u
rujnu prošle godine kada su na Zapadnoj obali izbili neredi u kojima
je došlo čak do okršaja između izraelskih i palestinskih postrojbi i u
kojima je poginulo 79 ljudi.
Sporazum su iza zatvorenih vrata potpisali glavni pregovarači
izraelske i palestinske strane, Dan Shomron i Saeb Erekat. Netanyahu i
Arafat su se nakon toga rukovali pred kamerama, ali nisu ništa
izjavili.
Tekst sporazuma za sada nije objavljen, ali se od obaviještenih
izvora doznaje da bi se izraelska vojska u roku od desetak dana
trebala povući iz 80 posto Hebrona. Izraelska bi vojska ostala u
dijelu Hebrona u kojemu živi oko 400 židovskih doseljenika.
Izrael se, navodno, također obvezao da će nastaviti s povlačenjem sa
Zapadne obale u tri etape. Povlačenje bi trebalo početi za šest
tjedana i završiti se sredinom 1998. Prema ranijim sporazumima, Izrael
je trebao dovršiti povlačenje u rujnu ove godine. Službeno, Izrael bi
se trebao povući sa cjelokupne Zapadne obale, osim iz židovskih
naselja i dijelova koje proglasi "vojnim područjima".
Sporazum, međutim, ostavlja mnoga pitanja bez jasnog odgovora, a
najvažnije se odnosi na veličinu okupiranog teritorija koji je Izrael
doista spreman prepustiti Palestincima. Palestinci se nadaju da će im
biti vraćen najveći dio Zapadne obale, ali neka izvješća govore kako
je Netanyahu spreman vratiti samo trećinu tog teritorija.
Netanyahu i Arafat su odmah nakon potpisivanja sporazuma telefonski
razgovarali s američkim predsjednikom Billom Clintonom, egipatskim
predsjednikom Hosnijem Mubarakom i jordanskim kraljem Huseinom, koji
su im čestitali na uspjehu u pregovorima, izjavio je Netanyahuov
glasnogovornik Shai Bazak. Prema palestinskim dužnosnicima, u petak bi
se trebala održati službena ceremonija stupanja na snagu sporazuma, uz
nazočnost europskih, arapskih i američkih predstavnika.
Netanyahua u međuvremenu čeka teška zadača uvjeravanja članova
vlastite vlade da prihvate sporazum. Približno polovica njegovih
ministara javno se protivi sporazumu ili je neodlučno. Sporazumu se
žestoko protive i židovski doseljenici, koji su večinom glasovali za
Netanyahua, računajući da će biti nepopustljiv prema Palestincima.
Očekuje se, međutim, da će u izraelskom parlamentu, uz potporu oporbe,
dobiti veliku većinu glasova.
Pred Izraelcima i Palestincima sada ostaje rješavanje najtežih
pitanja. To su palestinski suverenitet, konačne granice, povratak
palestinskih izbjeglica te budućnost Jeruzalema i židovnih naselja na
Zapadnoj obali i u Pojasu Gaze.
U većini tih pitanja dvije strane imaju suprotna stajališta.
Palestinci očekuju da će na kraju tog procesa dobiti neovisnu državu s
Jeruzalemom, ili barem njegovim istočnim dijelom, kao glavnim gradom.
Dotle, mnogi Izraelci u palestinskoj državi i dalje vide najveću
opasnost, a Jeruzalem smatraju nedjeljivim glavnim gradom svoje
države.
Potpisivanje konačnog sporazuma predviđa se za svibanj 1999.
(Hina) rb
150337 MET jan 97
(Hina) rb