GS: DRVNOJ INDUSTRIJI NEDOSTAJE 50 MILIJUNA DEM

ZAGREB, 8. siječnja (Hina) - Hrvatskoj industrijskoj preradi drva i papira nedostaje oko 50 milijuna njemačkih maraka obrtnog kapitala kako bi sanirala teško stanje u tom kompleksu i ublažila nelikvidnost koja prijeti većini tvrtki stečajem, kazao je predsjednik Udruge poslodavaca drvne i papirne industrije Hrvatske i direktor gospodarsko interesnog udruženja drvne i papirne industrije Croatiadrvo Ferdinand Laufer. #L# Nedostatak obrtnog kapitala, nastavio je, uzrokovan je preljevanjem obrtnog kapitala u sanaciju ratnih šteta te zbog negativnog odnosa inputa i outputa, koji je tu, pretežno izvozno orjentiranu granu, pogodio početkom 1994. godine i u prošloj godini. Tijekom prvih deset prošlogodišnjih mjeseci Hrvatska je izvezla drva, drvnih i papirnih proizvoda u vrijednosti 327,6 milijuna američkih dolara, što je 21,7 posto manje nego 1995. U tom je razdoblju izvoz proizvoda te industrijske grane činio 9,2 posto ukupnog hrvatskog izvoza. Nadalje, po podacima Udruge, u prvih je deset prošlogodišnjih mjeseci uvoz tih proizvoda porastao osam posto, na 334,96 milijuna dolara, te je činio 5,4 posto hrvatskog uvoza. U razdoblju od siječnja do listopada prošle godine proizvodnja piljene građe i ploča porasla je 2,6 posto, finalnih proizvoda od drva - 1,9 posto, dok je proizvodnja i prerada papira smanjena 10,8 posto prema 1995. godini. Tijekom listopada na strana je tržišta izvezeno drva, drvnih i papirnih proizvoda u vrijednosti 24,98 milijuna dolara što je 26,3 posto manje nego u listopadu 1995. godine. Lanjskog je listopada izvezeno i piljene građe te ploča za gotovo osam milijuna dolara, finalnih proizvoda od drva - 9,46 milijuna dolara, papirnih proizvoda u visini 5,71 milijun dolara te šumarskih proizvoda u vrijednosti 1,82 milijuna dolara. Istodobno, uvezeno je drva, drvnih i papirnih proizvoda vrijednih 37,69 milijuna dolara, što je 13,5 posto više nego u istom mjesecu 1995. godine. "Uzroci nagomilanih teškoća u drvnoj i papirnoj industriji višestruki su, a polazište im je u početnom parametru reprodukcije, ulaznim troškovima koji kroz cijene javnih tvrtki, poreza, doprinosa i ostalog čine 65 posto troškova u kalkulaciji na što drvna industrija uopće nema utjecaja", kazao je Laufer. Kada se tome, smatra on, pridodaju troškovi plaća, tvrtke mogu djelovati na između 10 i 15 posto troškova u kalkulaciji. Povećanju likvidnosti industrijske prerade drva, zaključio je Laufer, može se pridonijeti mjerama prema kojima se ne bi izdvajala posebna sredstva iz javnog poduzeća Hrvatske šume u državni proračun, jer to značajno narušava likvidnost u toj tvrtki, a neizravno utječe i na industrijsku preradu drva. (Hina) mk sbo 081220 MET jan 97