PRVA OBLJETNICA INSTITUTA ZA LJUDSKA PRAVA U NOVOM VINODOLSKOM

ZAGREB, 4. siječnja (Hina - Denis Romac) - Institut za ljudska prava u Novom Vinodolskom obilježit će u ponedjeljak 6. siječnja prvu obljetnicu djelovanja, kada će u Novom Vinodolskom biti otvorene nove prostorije Instituta, održana skupština i uručene povelje počasnim članovima Instituta. Govoreći za Hinu o djelovanju Instituta, njegov predstojnik i sudac Ustavnog suda dr. Nikola Filipović je kazao da su Institut, kao nevladinu i neprofitnu udrugu, zajednički osnovali pravni fakulteti u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku te grad Novi Vinodolski, i to 6. siječnja prošle godine, na dan kada je 1288. donesen Vinodolski zakon. #L# Zadaća je Instituta, ističe dr. Filipović, znanstveno i stručno vrednovati i promicati ljudska prava u Hrvatskoj, afirmirati hrvatsku državnu povijest i višestoljetnu vladavinu prava te razvijati demokratske oblike komuniciranja. "Moramo u domaćoj i stranoj javnosti proširiti spoznaju da je hrvatski narod uljuđen i civiliziran narod, koji je od davnina njegovao i razvijao pravo, i živio u skladu s tim pravom", ističe dr. Filipović dodajući da se Institut, stoga, posebno zauzima za razvijanje kulture zaštite i ostvarivanja ljudskih prava, na tragu akata o ljudskim pravima koje su donijeli Ujedinjeni narodi. Po njegovim riječima, "dugo je nicala ideja da se na tragu civilizacijskih zasada Vinodolskog zakona i brojnih drugih pravnih akata iz istog razdoblja, pokuša naći hrvatska pravna okomica kao podloga za promišljanje onoga što bi trebalo činiti danas, i što bi označilo naš korak u sljedeći milenij". Vinodolski zakon, smatra dr. Filipović, značajan je ne samo zbog toga što je u njemu zapisano staro običajno pravo Hrvata i što je pisan hrvatskim pismom, uglatom glagoljicom, nego i zato jer sadrži jezgro zaštite ljudskih prava, među kojima su osobito značajna sigurnost ljudi i njihove imovine, zaštita njihova dostojanstva, ograničenje prekomjerne vlasti feudalca, pa i Crkve, kao i zaštita od neprimjerenog kažnjavanja. "Dok je Europa u to vrijeme imala torturu i božji sud kao dokazna sredstva, mi smo imali svjedoke, a među svjedocima su bile čak i žene, što je osobito bitno ako znate da su žene u Europi u pravo kao punopravni sudionici došle vrlo kasno. Dakle, žene su među prvim pravnim aktima u svijetu dobile izravnu pravnu zaštitu upravo u Vinodolskom zakonu", istaknuo je Filipović. U Institutu smatraju da kulturu zaštite i ostvarivanja ljudskih prava valja razvijati ne samo kod tijela koji djeluju na zaštiti tih prava, već i kod samih građana koji se, po Filipovićevom mišljenju, moraju uključiti u taj proces. Taj cilj moguće je postići obrazovnom djelatnošću, tako da je jedna od glavnih zadaća Instituta organiziranje savjetovanja, seminara i istraživačkog rada, izdavačka djelatnost, izrada baze podataka i dokumentacije o ljudskim pravima, povezivanje institucija i pojedinaca koji se bave ljudskim pravima u zemlji i svijetu. Institut je uspješno krenuo s istraživačkom djelatnošću, a održao je i prve znanstvene skupove iz područja ljudskih prava, među kojima dr. Filipović posebno naglašava uspjeh znanstvenog kolokvija "Hrvatsko statutarno pravo", održanog u srpnju prošle godine. Institut priprema stvaranje vlastite biblioteke o ljudskim pravima, a uz pomoć osječkog Pravnog fakulteta dobio je i svoju stranicu na Internetu (adresa http://zakon.pravos.hr/srodno/ sro.html). Novovinodolski Institut je započeo suradnju s nekoliko srodnih instituta u svijetu, posebice s austrijskim Institutom za ljudska prava u Salzburgu i Institutom za ljudska prava "Raoul Wallenberg" iz Lunda. S tim institutima i Venecijanskom komisijom za zaštitu ljudskih prava Vijeća Europe Institut će uskoro organizirati prve zajedničke obrazovne programe, najavio je dr. Filipović. Suosnivači Instituta su Odvjetnička komora Hrvatske, Policijska akademija, Šumarska akademija, Društvo za građanskopravne znanosti i praksu, Hrvatski crveni križ, te mostarski Pravni fakultet iz Bosne i Hercegovine. Međutim, napominje dr. Filipović, Institut se u najvećoj mjeri oslanja na Ustavni sud, kako sve ustavne suce tako i njegova predsjednika, Jadranka Crnića, pri čemu uživa njihovu nepodijeljenu potporu. Osim osnivača i suosnivača, u Institut se uključuju i pojedinci koji prihvaćaju njegovo programsko djelovanje, među kojima Filipović posebno ističe vrsne studente prava, a počasnim članovima Instituta postali su ugledni domaći i strani djelatnici, uz ostale i austrijski veleposlanik Andreas Berlakovich, Jadranko Crnić, predsjednici slovačkog i njemačkog Ustavnog suda dr. Milan Čič i dr. Jutta Limbach, direktor austrijskog Instituta za ljudska prava dr. Franz Matscher i ostali. (Hina) rd do 040823 MET jan 97