ZA PROGRAM SANACIJE 16 PODUZEĆA 1,38 MILIJARDI KUNA

ZAGREB, 3. siječnja (Hina) - Realizacija programa financijske konsolidacije, restrukturiranja i sanacije 16 poduzeća, o čemu je odluku nedavno donijela hrvatska Vlada, obuhvatit će sredstva u iznosu 1,38 milijardi kuna. Mjere obuhvaćaju podmirenje dospjelih neizmirenih obveza (prijenosom dionica iz portfelja Hrvatskog fonda za privatizaciju, reprogramom, otpisom), mjere zbrinjavanje viška zaposlenih te osiguranje potrebnih investicijskih sredstava. U tih 16 poduzeća zaposleno je trenutačno 10.500 ljudi, a nakon provedbe programa prestat će potreba za radom 2.600 osoba, što znači da će ostati oko 8.000 zaposlenih. "Ta poduzeća više nikad neće moći zatražiti od države sanaciju", istaknuo je na današnjoj konferenciji za novinare u Vladi potpredsjednik Vlade Borislav Škegro. #L# Uz potpredsjednika Škegru, o programima rehabilitacije 16 poduzeća (INAVINIL i Adriachem iz Kaštel Sućurca, Adria iz Zadra, Brodoremont iz Kalia, Spačva iz Vinkovaca, Hrvatska industrija ravnog stakla iz Lipika, Budućnost iz Ludbrega, Željezara Split, Brodomaterijal Rijeka, Dalmacija Dugi Rat, TLM iz Šibenika, Cromax iz Bjelovara, Trikop iz Blata, Folijaplast Zadar i Folijaplast Trade iz Umaga, Vodičanke iz Vodica te Torpeda iz Rijeke) govorili su i zamjenica ministra gospodarstva Jasna Borić te savjetnica predsjednika Vlade Nada Mamić. Država je do sada sanirala ukupno 43 poduzeća, pri čemu je Škegro naveo da se uz 16 navedenih poduzeća, po sličnom modelu sanira još 11 poduzeća, da je 13 u sanaciji temeljem Zakona o sanaciji, a podsjetio je i na sanaciju pet brodogradilišta. Kreditna prezaduženost, 20-30 posto više zaposlenih, blokiran žiro-račun, neisplaćene plaće od dva mjeseca do dvije godine, kao i spoznaja da bi nakon konsolidacije mogli profitabilno poslovati, bili su osnovni kriteriji prihvaćanja programa za neko od poduzeća, kazao je Škegro. Osnovni su ciljevi financijske konsolidacije tih poduzeća sačuvanje što više radnih mjesta, ali ne, kako je kazao Škegro, u smislu proizvodnje kao socijalnog programa, već povećanja proizvodnje te privatizacije tih poduzeća, nekih i izravno. Država, naime, u dijelu tih poduzeća nastupa kao većinski vlasnik, a nakon provedbe programa u HFP-u će biti manje dionica za oko 700 milijuna kuna, procjenjuje Škegro. "Ovo je samo simulacija onoga što će se dešavati primjenom Zakona o stečaju, odnosno riječ je o restrukturiranju dužnika", kazao je Škegro. Na upit o sanaciji jedinog privatnog poduzeća iz te skupine, zadarsko-umaškog Folijaplasta, Škegro je odgovorio da je riječ o ratnim štetama tog poduzeća (pogon u Murvici kod Zadra), odnosno o reprogramu duga prema Splitskoj banci (koja je u sanaciji). Dokapitalizacijom i zamjenom dionica za iznos obveza Folijaplasta, HFP po prvi puta ulazi u vlasništvo privatne tvrtke, i postat će vlasnikom oko 45 posto dionica Folijaplasta, rekao je Škegro. Govoreći o zbrinjavanju radnika, Nada Mamić je kazala da će za to u ovoj godini biti usmjereno 88 milijuna kuna, a programi se razlikuju od poduzeća do poduzeća i usuglašeni su sa sindikatima. Programi zbrinjavanja obuhvaćaju uz ostalo dokup staža, odlazak u invalidsku mirovinu, udruživanje sredstava za otvaranje manjih pogona, otpremnine i slično. Ocjenjujući da je termin socijalni program ustvari "zamagljivanje problema", Jasna Borić je ustvrdila da u gotovo svakom poduzeću ima 10 do 15 posto viška zaposlenih. Kao najnezaštićeniju kategoriju izdvojila je one koji su zaposleni, ali već mjesecima ne primaju plaće. (Hina) db/bn ds 031423 MET jan 97