ZAGREB, 19. prosinca (Hina) - Na samom kraju godine u Zagrebu je +predstavljena iznimno značajna znanstvena monografija Mladena i +Bojane Šćitaroci "Dvorci i perivoji u Slavoniji - od Zagreba do +Iloka". Tim djelom u kojem je
dokumentirano i analitički opisano 60 +slavonskih dvoraca i kurija stotinjak obitelji, otkrivena je na +reprezentativan način hrvatska kulturna baština i jedno gotovo +zaboravljeno lice Slavonije koje ju je krasilo više od dva +stoljeća, nakon oslobođenja od Turaka do propasti Austro-Ugarske +Monarhije. Knjiga o slavonskim dvorcima i perivojima nastavak je +djela istog autora "Dvorci i perivoji Hrvatskog zagorja", koje je +doživjelo izniman uspjeh u doba Domovinskog rata, pokazavši +bešćutnom svijetu hrvatsko srednjoeuropsko lice.
OBNOVITI
ZAGREB, 19. prosinca (Hina) - Na samom kraju godine u Zagrebu je
predstavljena iznimno značajna znanstvena monografija Mladena i
Bojane Šćitaroci "Dvorci i perivoji u Slavoniji - od Zagreba do
Iloka". Tim djelom u kojem je dokumentirano i analitički opisano 60
slavonskih dvoraca i kurija stotinjak obitelji, otkrivena je na
reprezentativan način hrvatska kulturna baština i jedno gotovo
zaboravljeno lice Slavonije koje ju je krasilo više od dva
stoljeća, nakon oslobođenja od Turaka do propasti Austro-Ugarske
Monarhije. Knjiga o slavonskim dvorcima i perivojima nastavak je
djela istog autora "Dvorci i perivoji Hrvatskog zagorja", koje je
doživjelo izniman uspjeh u doba Domovinskog rata, pokazavši
bešćutnom svijetu hrvatsko srednjoeuropsko lice.#L#
"Kao što je knjiga o zagorskim dvorcima prije šest godina nama i
svijetu otkrila Zagorje, toplo se nadam da će moja najnovija knjiga
o dvorcima i perivojima otkriti Slavoniju", izjavio je u razgovoru
za Hinu jedan od autora, Mladen Šćitaroci, dodavši kako su cijele
obitelji koje su s knjigom o zagorskim dvorcima obilazili dvorce i
razgledavale ih - nazivali "šćitarocijevcima".
"Znalo se za nekoliko poznatih zagorskih dvoraca, ali malo njih je
znalo da u Zagorju ima čak 60 dvoraca i perivoja i gotovo još toliko
kurija", kazao je, podsjetivši kako je knjiga izišla u vrijeme
rata, u vrijeme boli, krvi, srušenih hrvatskih gradova i sela,
svrativši svijetu pozornost na taj dio hrvatske kulturne baštine.
"Nikome nisam slao knjigu, a došle su pohvale od princa Charlesa, iz
harvardske knjižnice i td. Engleski slikar Paul Hogarth potaknut
knjigom došao je u Hrvatsku i napravio seriju akvarela o zagorskim
dvorcima. Sve to sam doživio kao promidžbu hrvatske kulture i
zagorskih dvoraca. O dvorcima se najednom počelo pričati. Za taj
dio naše povijesti, naše baštine, počeo se zanimati običan svijet.
Sve to dalo mi je dodatan poticaj da se sa svojom ženom uhvatim posla
na slavonskim dvorcima, gotovo nepoznatima. I eto nakon sedam
godina rada ugledala je svjetlo dana knjiga o slavonskim dvorcima i
perivojima s jedinom nakanom da se razvije svijest da je to kulturna
baština koju treba sačuvati i njegovati", izjavio je Šćitaroci,
profesor na zagrebačkom Arhitektonskom fakultetu i sam plemićkog
podrijetla, koji se sustavno počeo baviti problematikom dvoraca
1983., kada je počeo raditi na magistarskom radu o perivojima.
Podnaslov: Recenzenti o najnovijem djelu Šćitarocijevih
Vuk barun Steeb napisao je da djelo "Dvorci i perivoji u Slavoniji"
ima "europsku dimenziju i jedno je od rijetkih općih publikacija
posljednjih godina koje zaslužuje taj predikat". Prof. dr. Sena
Sekulić-Gvozdanović smatra ga prvim opsežnim i sustavnim djelom o
slavonskim dvorcima i perivojima koje predstavlja trajnu
vrijednost u općem razvoju hrvatske arhitekture, kulture i života.
Dr. Ive Mažuran u svojoj recenziji piše da je knjiga neporeciv
doprinos znanosti i kulturi Hrvatske te iznimno značajan doprinos
poznavanju povijesne i kulturne baštine Slavonije. "Autori su
obradili vrlo važan segment arhitektonskog stvaralaštva na tlu
kontinentalne Hrvatske, nastao od XVII. do početka XX. stoljeća",
ocijenio je akademik Andre Mohorovičić. Prof. dr. Vladimir
Marković smatra kako su istraživanja koja su obavili autori od
pionirskog značenja jer su iznijeli niz novih podataka o
graditeljima, starim nacrtima, vlasnicima i naručiteljima dvoraca
te o stilskim osobinama njihove arhitekture.
Podnaslov: Eugen Savojski sagradio prvi dvorac u Slavoniji
Prvi dvorac u Slavoniji, u Bilju, 1720. dao je sagraditi princ Eugen
Savojski, slavni austrijski vojskovođa, na imanju koje je dobio od
cara Leopolda I. Ne zna se tko je autor dvorca, neki nagađaju da bi
mogao biti austrijski arhitekt Johan Lucas von Hildebrandt, koji je
sagradio za princa bečku palaču Belvedere, no, dvorac pripada
skupini tzv. četvorokrilnih dvoraca. Po Šćitarocijevim riječima,
slavonski dvorci pokazuju sve šarenilo stilskih obilježja, od
kasne gotike, srednjoeuropske renesanse, baroka i klasicizma, do
neoromantizma i historicizma. Slavonski dvorci nisu samo značajni
s arhitektonske točke gledišta, oni su interesantni s povijesnog,
gospodarskog, zemljopisnog, urbanističko-ambijentalnog i vrtno-
pejsažnog i genealoškog motrišta jer je svaki od njih priča o
sudbinama stotinjak plemićkih obitelji, čija se vlastelinstva
počinju raspadati početkom stoljeća kad Beograd postaje centar
vlasti i zla.
Podnaslov: Obnova dvoraca zadaća županija i općina
"Velik je dio slavonskih dvoraca i perivoja u teškom stanju.
Razumno bi bilo očekivati da država uskoči i pokrene njihovu
obnovu. Incijativu bi ponajprije trebale pokazati županije i
općine. Ministarstvo razvitka i obnove i Uprava za zaštitu kulturne
baštine trebali bi izraditi katalog dvoraca za obnovu, slično nešto
kao što je napravljeno za Vukovar. Posljednji je trenutak da se
nešto takvo poduzme", izjavio je Šćitaroci, dodavši kako bi trebalo
najprije pristupiti obnovi Eltzova dvoraca u Vukovaru, dvorca u
Cabuni kod Virovitice, u Feričancima, u Gornjoj Rijeci, u Kapela
Dvoru, malog dvorca u Našicama, kurije Omilje i kurije u Prečecu, u
Rasinji, u Suhopolju i u Svetoj Heleni. Usporedno s obnovom dvoraca
treba obnoviti i perivoje jer, napominje Šćitaroci, "dvorac bez
perivoja nije dvorac". "Što je bio veći dvorac, bio je i veći
perivoj. Tako našički ima 35 hektara perivoja. Osim toga dvorca
naročito je zanimljiv valpovački koji ima barokni zvjerinjak,
vukovarski, virovitički, donjomiholjački, osječki, popovački,
nuštarski u kojem je ugrađena srednjoeuropska barokna tradicija i
narodno graditeljstvo, kutjevački, iločki i daruvarski.
Po Šćitarocijevim riječima, Zagrebačkoj županiji trebao bi biti
naročito interesantan zelinski kraj. Na tom prigorskom području i
vrlo atraktivnome kraju nalazi se čak šest dvoraca - Omilje i Sveta
Helena su jako oštećeni, Paukovec je srušen, u Donjem Selu sačuvan
je dio Draškovićeva dvorca, dvorac u Božjakovini, u kojem su
Cvetković-Maček potpisali sporazum, prazan je i mogao bi početi
propadati ako ne dobije namjenu. U Europi, podsjeća autor knjige, u
dvorcima se stanuje, u njima su hoteli, kulturne ustanove, državne
institucije, bolnice, najvažnije je da se u njima živi, da su
dostupni i otvoreni.
Za velik dio dvoraca nacrti nisu sačuvani, za mnoge se ne znaju
točni podaci o arhitektima, ali na primjer za dvorac u Svetoj Heleni
sačuvana je čitava arhitektonska dokumentacija.
Nakon dugotrajna i uporna posla tijekom kojega je trebalo obići 120
dvoraca i kurija, mnoge inozemne arhive, pregledati obiteljsku
pismohranu, Šćitaroci je sa svoje dvije knjige sustavno obradio
dvorce sjeverno od Save ili gotovo polovicu svih hrvatskih dvoraca.
Njemu je sada želja prikupiti novac, objelodaniti najnoviju knigu
na engleskom jeziku da bi svijet upoznao novo poglavlje o dvorcima
sjeverne Hrvatske.
Još ostaje, kako i sam priznaje, za obradu samoborski, karlovački i
turopoljski kraj, međimursko područje i naravno golemo bogatstvo
vila, ljetnikovaca i perivoja na jadranskoj obali.
(Hina) mc mc
(Hina) mc mc