REINER: VLADA UBRZANO TRAŽI RJEŠENJA ZA ZDRAVSTVO

ZAGREB, 16. prosinca (Hina) - Ključni je problem zdravstva u ovom trenutku neravnoteža prihoda i potrošnje. Hrvatsko će zdravstvo ovu godinu završiti s više od tri milijarde kuna duga, a intenzivnim razgovorima u Vladi zadnjih se desetak dana traži rješenje za sanaciju tog duga. Postoje vrlo velike šanse da se nađe način za podmirenje duga zdravstvu, istaknuo je danas ministar zdravstva Željko Reiner na sjednici Zastupničkog doma Hrvatskog državnog sabora. Raspravom o Izvješću o stanju u zdravstvu za razdoblje od 1995. do 1998. počela je danas 37. izvanredna sjednica Zastupničkog doma. Tijekom četverodnevnog zasjedanja Dom će raspraviti i odlučiti i o predloženom državnom proračunu za 1999. godinu.L#L Razlika između prihoda i troškova zdravstva koncem 1996. bila je milijardu kuna, u prošloj 2,3 milijardi, a ove će biti veća od tri milijarde. Unatoč tomu ta razlika do nedavno nije utjecala na zdravstveni standard, kazao je Reiner, navodeći da je po određenim pokazateljima zdravstvene zaštite - kao što je broj umrle djece, opća smrtnost u odnosu na broj stanovnika - ona svrstana vrlo dobro među zemljama u tranziciji i gotovo se približila razvijenim europskim zemljama. Upozoravajući na probleme financiranja zdravstva doprinosima zaposlenika, ministar je istaknuo da je broj aktivnih osiguranika u posljednjih osam godina smanjen za oko 400.000, dok je broj umirovljenika, kojima najviše treba zdravstvena zaštita, porastao za 300.000. Niz je razloga povećanja troškova, od uvođenja nove modernije opreme, "hvatanja koraka" plaća zdravstvenih djelatnika s drugim zaposlenicima, do uvođenja PDV-a. Saniranje dugova Reiner povezuje s potrebom reformi, posebice potrebom drugačijeg koncepta financiranja zdravstva. Uz zadržavanje doprinosa iz i na plaće, predlaže da se u proračunu, ne za iduću, ali za ostale godine, nađu sredstva za zdravstvenu zaštitu najosjetljivijih skupina (djece i starijih od 65 godina), te uvođenje dopunskog osiguranja. Reiner navodi i potrebu kategorizacije bolnica, poticanje osnivanja ugovornih tvrtaka za poslove kao što su tehničke službe, pranje rublja i sl., smanjenje cijena energenata i komunalnih usluga i drugo. Na dosadašnja izdvajanja iz državnog proračuna za zdravstvo te na povećane transfere u proračunu za iduću godinu, podsjetio je potpredsjednik Vlade i ministar financija Borislav Škegro, ističući da ti transferi daleko nadmašuju utjecaj PDV-a na poslovanje zdravstva. Proračunom za '98 bilo je predviđeno 240 milijuna kuna za transfere u zdravstvu, pri rebalansu su izdvojena dodatna sredstava za transfer HZZO-u, pa će se ukupna svota transfera do konca godine popeti na oko 900 milijuna kuna. Proračunom za 1999. predviđena su još veća sredstva, a to dokazuje da se Vlada skrbila o zdravstvu, kazao je Škegro. Naglasio je da je Vlada prepoznala probleme i da poduzima niz aktivnosti kojima nastoji sanirati stanje u zdravstvu. Vlada poduzima dugoročne i kratkoročne mjere kojima bi se uz isti iznos novca postigla jednaka, pa i bolja zdravstvena zaštita, prevladala kriza čiji su uzroci, uz ostalo, nepotpuno korištenje kapaciteta, kretanje plaća u zdravstvu te nedovoljna naplata doprinosa za zdravstvo, istaknuo je Škegro. Vlada će, poručio je, poduzeti sve što je u njenoj moći da se poboljša naplata prihoda HZZO-a jer bi se na taj način izbjegli mnogi od postojećih problema. Izvješće o stanju u zdravstvu pripremila je Vlada na poticaj klubova HDZ-a i SDP-a, u čije su ime danas govorili Marcel Majsec i Snježana Biga-Friganović. (Hina) sšh/bm gk