ZAGREB, 7. prosinca (Hina) -+ZAGREB - Unatoč problema zbog nasljeđenog stanja i međunarodnog +okruženja, sve 'hadezeove vlade' uspjele su ostvariti gospodarsku +stabilnost hrvatske države, ocijenio je Zlatko Mateša u +ponedjeljak, na
nastavku sjednice Središnjeg odbora Hrvatske +demokratske zajednice (HDZ) govoreći o gospodarskoj i socijalnoj +situaciji. Najavio je da će se u idućem razdoblju posebna pozornost +posvetiti rješavanju gospodarskih problema nezaposlenosti, +međusobnom neplaćanju potraživanja te sporosti restrukturiranja +privrede. Predloženi proračun nazvao je uravnoteženim i odbacio je +ocjene da je Vlada predložila neozbiljan predizborni proračun. +"Naši su interesi rast standarda, ostvarenje socijalne države, +rješenje problema umirovljenika, kreditiranje malih obrta, +izvoznika i turizma. Da bismo to izveli moramo imati jasne +transfere iz proračuna i jasnu fiskalnu politiku", kazao je Mateša. +Najavio je reformu mirovinskog sustava te preoblikovanje +zdravstvenog i rehabilitaciju bankarskog.+ Gospodarski slabe zemlje jače su izložene političkim pritiscima i +zato je strateški cilj Hrvatske brzi gospodarski razvitak, +socijalna i politička stabilnost te uključenje u euroatlantske +integracije, istaknuo je u svome izlaganju Mate Granić. Hrvatska
ZAGREB, 7. prosinca (Hina) -
ZAGREB - Unatoč problema zbog nasljeđenog stanja i međunarodnog
okruženja, sve 'hadezeove vlade' uspjele su ostvariti gospodarsku
stabilnost hrvatske države, ocijenio je Zlatko Mateša u
ponedjeljak, na nastavku sjednice Središnjeg odbora Hrvatske
demokratske zajednice (HDZ) govoreći o gospodarskoj i socijalnoj
situaciji. Najavio je da će se u idućem razdoblju posebna pozornost
posvetiti rješavanju gospodarskih problema nezaposlenosti,
međusobnom neplaćanju potraživanja te sporosti restrukturiranja
privrede. Predloženi proračun nazvao je uravnoteženim i odbacio je
ocjene da je Vlada predložila neozbiljan predizborni proračun.
"Naši su interesi rast standarda, ostvarenje socijalne države,
rješenje problema umirovljenika, kreditiranje malih obrta,
izvoznika i turizma. Da bismo to izveli moramo imati jasne
transfere iz proračuna i jasnu fiskalnu politiku", kazao je Mateša.
Najavio je reformu mirovinskog sustava te preoblikovanje
zdravstvenog i rehabilitaciju bankarskog.
Gospodarski slabe zemlje jače su izložene političkim pritiscima i
zato je strateški cilj Hrvatske brzi gospodarski razvitak,
socijalna i politička stabilnost te uključenje u euroatlantske
integracije, istaknuo je u svome izlaganju Mate Granić. Hrvatska
mora imati čvrsto ustrojen gospodarski, pravosudni i bankarski
sustav, želi li i stvarno biti dijelom Europe, a ne samo politički i
povijesno. "Ne živimo u zrakopraznom prostoru", kazao je Granić.
Posjet pape Ivana Pavla II. Hrvatskoj, u listopadu ove godine te
potpisivanje Sporazuma o posebnim odnosima s Federacijom BiH
Granić je ocijenio najvažnijim političkim događajima u ovoj
godini.
Hrvatska se uspješno othrvala međunarodnoj gospodarskoj krizi,
prvenstveno zato jer se oslanja na vlastite snage, kazao je
Borislav Škegro. Upozorio je da "uravnoteženi proračuni koje je
Vlada u posljednjih pet godina donosila, koincidiraju s pet godina
gospodarske stabilnosti, rastom proizvodnje i realnih plaća i
mirovina te niskom inflacijom". Hrvatska se svo to vrijeme
suočavala s tisućama problema, uglavnom nasljeđenih, ali ih je bila
u stanju riješiti, dodao je. Proračun za slijedeću godinu je
uravnotežen, onemogućuje nova zaduživanja u inozemstvu, potiče
izvoz i zapošljavanje te omogućava bolju naplatu državnih prihoda.
Oporbene kritike na račun proračuna ocijenio je neozbiljnim.
Božo Biškupić složio se da je uvođenje PDV-a izazvalo probleme u
izdavaštvu, ali procjenjuje kako je daleko veći problem u malim
nakladama i malom tržištu te uništenoj knjižarskoj mreži. Jedno od
mogućih rješenja tog problema Biškupić vidi u stvaranju
kompjutorske prodajne mreže. Također je rekao je da u narednom
razdoblju treba raditi na decentralizaciji kulture i njezinoj
multikulturalnosti.
ZAGREB - Za nastavak dijaloga s oporbenom šestoricom, ali bez
unaprijed postavljenih uvjeta, zauzeo se Vladimir Šeks na sjednici
Središnjeg odbora HDZ. Stranačke je zastupnike pozvao da se u
parlamentu "jedinstveno, argumentirano i odlučno" politički
konfrontiraju s oporbenom šestoricom, koji neprekidno
proglašavaju neuspješnim svaki potez državnoga vodstva. Ustvrdio
je kako oporba svjesno preskače nasljeđe bivšeg političkog
sustava, agresije i utjecaj rata na socijalnom i gospodarskom
području, ne bi li tako stvorila atmosferu u kojoj su nužni
prijevremeni parlamentarni izbori. Šeks se zauzeo i za suradnju s
nekim strankama 'šestorice', posebno navevši postignutu
suglasnost s HSS-om na pitanju agrarne politike.
Govoreći i na temu rada parlamenta Šeks je najavio
profesionalizaciju zastupničke dužnosti u idućem sazivu Sabora.
Ivić Pašalić izrazio je spremnost HDZ-a, kao izrazito i potpuno
središnje stranke, na predizbornu i postizbornu suradnju sa
strankama šireg političkog centra na svim razinama. Kao iskaz želje
HDZ-a da se o bitnim političkim pitanjima postigne suglasje svih
ili većine stranaka, predložio je da Središnji odbor drugim
strankama ponudi inicijativu o ustroju višestranačke stručno-
političke skupine o mogućim izmjenama i dopunama izbornog
zakonodavstva.
Ivan Milas predložio je donošenje novoga poslovnika Hrvatskoga
državnog sabora prema kojemu bi zastupnici imali pravo govoriti
onoliko vremena kolika je zastupljenost njihovih stranaka u
parlamentu. Ustvrdio je kako je takva situacija i u drugim
europskim parlamentima, pa je i zadatak HDZ-a da svoje ponašanje
uskladi s razvijenom demokratskom praksom.
ZAGREB - Zbog međusobnih stranačkih razlika "oporbena šestorica"
se neće razići, ocijenili su predsjednici Hrvatske narodne stranke
(HNS) i Liberalne stranke (LS), Radimir Čačić i Vlado Gotovac. Po
njihovim riječima, "šestoricu" iz dana u dan povezuje sve više
toga. Gotovac i Čačić drže da je dolazak oporbe na vlast najvažnija
tema za međusobne rasprave unutar šest stranka, "jer se ključ
političke budućnosti Hrvatske nalazi u rukama demokratske
opozicije". Za LS i HNS neprihvatljivi su pregovori s HDZ-om izvan
okvira šest oporbenih stranaka, a konsenzus među "šestoricom" za
njih ostaje najidealniji način odlučivanja.
ZAGREB - Provedba sanacije mesne industrije "Zagrepčanke" još je
neizvjesna jer zagrebačko Poglavarstvo odbija sanacijski
prijedlog Hrvatskog fonda za privatizaciju (HFP) po kojemu bi grad
kupio Zagrepčankino zemljište u Heinzelovoj ulici za oko 150
milijuna kuna te bi se tim novcem podmirili dugovi vjerovnicima. To
je rečeno na današnjem sastanku, održanom u organizaciji
zagrebačkog Županijskog povjereništva Saveza samostalnih
sindikata Hrvatske (SSSH), na kojemu su sudjelovali predstavnici
Uprave Zagrepčanke, Vlade, Gradskog poglavarstva, Gradske
skupštine, HFP-a i SSSH-a. Ako Grad i dalje bude odbijao kupnju, HFP
će zemljište prodati nekom drugom. Najčešće je na sastanku kao
potencijalni kupac spominjano švedsko poduzeće Ikea.
ZAGREB - Guverner Hrvatske narodne banke (HNB) dr. Marko Škreb
sudjelovao je danas u Banci za međunarodna poravnanja (BIS) u
Baselu na sastanku guvernera središnjih banaka - članica te
značajne međunarodne institucije. Glavna tema skupa bila je uloga
agencija za kreditni rejting na međunarodnim financijskim
tržištima, što je izuzetno važno i za uvjete hrvatskog pristupa
svjetskom tržištu kapitala, izvijestili su iz HNB-a.
TROGIR - Kraljevski brodograđevni institut Velike Britanije sa
sjedištem u Londonu, proglasio je najboljim brodom izgrađenim na
svjetskom brodograđevnom tržištu u 1998., brod za prijevoz nafte i
kemikalija "Azov Sea", izgrađen u trogirskom brodogradilištu
"Brodotrogiru". Taj je brod liberijskom kupcu "Valloy Shipping
Company ltd." isporučen u ožujku ove godine.
PAZIN - Ivan Jakovčić, predsjednik Istarskoga demokratskog sabora
i član Skupštine europskih regija, na današnjoj konferenciji za
novinstvo izvijestio je o svome sudjelovanju na godišnjem
zasjedanju Skupštine u Linzu 3. i 4. prosinca. Na Skupštini je
utvrđen novi strateški program djelovanja te europske asocijacije,
a umjesto dosadašnjih šest, Skupština europskih regija ima sada
četiri komisije. Jakovčić je predsjedao Komisijom koja se bavi
odnosima istočnih i zapadnih europskih regija. Na zasjedanju u
Linzu u punopravno članstvo Skupštine europskih regija primljena
je i Primorsko-goranska županija, pa Hrvatska u toj asocijaciji
sada, uz Istarsku županiju, ima dvije članice.
ZAGREB - Najnoviji broj političkog tjednika "Hrvatski obzor"
potpisao je glavni urednik Milan Jajčinović. Njega je na tu dužnost
1. prosinca, umjesto Branka Tuđena, imenovao Nadzorni odbor
"Obzora". Tjednik Hrvatski obzor dio je Večernjeg lista, ali su od
početka ovoga mjeseca razdvojene funkcije glavnog urednika. Prije
je glavni urednik Večernjeg lista bio istodobno i glavni urednik
"Hrvatskog obzora". Milan Jajčinović počeo je novinarski posao u
gradskoj rubrici Vjesnika, radio je u Danasu, zatim u Večernjem
listu. Bio je zamjenik glavnog urednika Vjesnika, a zatim jedan od
njegovih uglednijih komentatora.
(Hina) vt dd
(Hina) vt dd