ZAGREB, 4. prosinca (Hina) - Postoji li i koliko je razumijevanje +procesa globalizacije u Hrvatskoj? Ako postoji, razlikuje li se +Hrvatska u stupnju razumijevanja toga procesa od drugih zemalja u +tranziciji? Koliko spoznajne
poteškoće i neodgovornost +odlučivatelja utječe na dobro "pozicioniranje" hrvatskoga +gospodarstva u uvjetima globalizacije i stvaranja informacijskoga +društva? Spomenuta su pitanja tek dio upita postavljenih na +raspravi posvećenoj globalizaciji i perspektivama hrvatskoga +društva, održanoj danas u Zagrebu.
ZAGREB, 4. prosinca (Hina) - Postoji li i koliko je razumijevanje
procesa globalizacije u Hrvatskoj? Ako postoji, razlikuje li se
Hrvatska u stupnju razumijevanja toga procesa od drugih zemalja u
tranziciji? Koliko spoznajne poteškoće i neodgovornost
odlučivatelja utječe na dobro "pozicioniranje" hrvatskoga
gospodarstva u uvjetima globalizacije i stvaranja informacijskoga
društva? Spomenuta su pitanja tek dio upita postavljenih na
raspravi posvećenoj globalizaciji i perspektivama hrvatskoga
društva, održanoj danas u Zagrebu. #L#
Raspravu, u kojoj su sudjelovali hrvatski gospodarstvenici i
stručnjaci, organizirali su Akademija tehničkih znanosti Hrvatske
(ATZH) i Hrvatsko društvo za sustave (CROSS). Moderatori rasprave
bili su Slavko Kulić i Juraj Božičević.
"Zgodan" primjer koji bi mogao pomoći "pozicioniranju" Hrvatske u
procesima globalizacije daje i sagledanje gospodarskih odnosa
između Hrvatske i Nizozemske u razdoblju od 1990. do danas, rekao je
Božičević. U tom je razdoblju Nizozemska "izvršila proboj" na
hrvatsko tržište pa je, primjerice, od 1997. do polovice ove
godine, Hrvatska zabilježila platni deficit od oko 400 milijuna
kuna. Nizozemski je proboj ostvaren naročito zbog izvoza cvijeća,
sjemenja i gomoljika na hrvatsko tržište, a u tom je razdoblju u
Hrvatskoj potpuno zamrla i proizvodnja karanfila, koja je bila tri
milijuna karanfila godišnje.
Određene bismo zaključke trebali stvoriti i iz primjera zemalja
jugoistočne Azije koje su, dometnuo je Božičević, veliki izvoznik
proizvoda koji nisu izravno potrebni, npr. igračaka. Ove zemlje
imaju slabu infrastrukturu, uz izuzeće Japana i Južne Koreje,
zavisne su od uvoza sirovina i energije, a često i zanemarujuju
školski sustav, kopirajući tehnička znanja bez prave podloge za
razvoj.
O razvoju proizvoda, tehnološkom stanju i upravljačkim
tehnologijama u Hrvatskoj govorio je Marijan Andrašek. Od 1995. do
danas zaustavljen je pad industrijske proizvodnje, što je i jedina
pozitivnost postignuta u ovom razdoblju u kojima su tvrtke
"vježbale uredno poslovanje", ustvrdio je. U razvoju proizvoda
moramo biti svjesni da to nije tehnički termin, kao i da samo s
uspješnim proizvodom možemo sudjelovati u općoj kompeticiji.
Odgovore na pitanja kakva svojstva treba imati uspješan proizvod i
što mi moramo činiti da bi ga ostvarili, možemo dobiti, drži
Andrašek, ako dobro iskoristimo intelektualni potencijal i
imovinu, prateći svjetske spoznaje, a koristeći one koje su dobre
za hrvatsko gospodarstvo.
Krešimir Bakša govorio je o tvrtki Polimeri d.o.o. koja ima 35-to
godišnje iskustvo i jedini je proizvođač etilena i stirena u
Hrvatskoj, a veliki dio svojih proizvoda izvozi na zapadnoeuropsko
tržište.
Globalna strategija nije moguća bez punoga uvažavanja lokalne
razvojne strategije, istaknuo je Zlatko Kuzman, predsjednik
Karlovačke gospodarske komore.
(Hina) ip ds
(Hina) ip ds