HR-mir-Oružani sukobi-Organizacije/savezi-Strana pomoć-Vlada +fr-la croix 16.11.kosovo ++FRANCUSKA+LA CROIX+16. XI. 1998.+Puno je zapreka na cesti trajnog mira+"Svima je jasno: za kosovsku krizu nema vojnog rješenja. Postoji +li,
međutim, političko rješenje? Za sada ništa nije tako nesigurno. +Dok se čini da Europa izostaje iz trenutne rasprave, američki +veleposlanik u Skopju, u Makedoniji, Robert Hill, sve više šeta +između Beograda i Prištine. Pokušava postići pravnu nagodbu koja bi +mogla biti temelj za pokretanje pregovora. Scenarij o kojemu se +govori predviđa davanje Kosovu 'visokog stupnja autonomije': +organizirat će se izbori i osnovati policija koja će u svojim +redovima većinom imati Albance. No ova nagodba još ne daje odgovore +na neka pitanja. Na albanskoj strani, koja sukob promatra kao 'rat +za dekolonizaciju', događaji zadnjih mjeseci samo su učvrstili one +najradikalnije. Još prije desetak godina među albanskim +predstavnicima stvorila su se dva pravca. Skupina intelektualaca +oko Ibrahima Rugove nastoji nametnuti demokratizaciju koja može +dovesti samo do samoodređenja. No mladež samo sanja da se pridruži +OVK-u, tajnoj vojsci čiji su članovi većinom seljaci i ljudi iz +kosovske dijaspore.
FRANCUSKA
LA CROIX
16. XI. 1998.
Puno je zapreka na cesti trajnog mira
"Svima je jasno: za kosovsku krizu nema vojnog rješenja. Postoji
li, međutim, političko rješenje? Za sada ništa nije tako nesigurno.
Dok se čini da Europa izostaje iz trenutne rasprave, američki
veleposlanik u Skopju, u Makedoniji, Robert Hill, sve više šeta
između Beograda i Prištine. Pokušava postići pravnu nagodbu koja bi
mogla biti temelj za pokretanje pregovora. Scenarij o kojemu se
govori predviđa davanje Kosovu 'visokog stupnja autonomije':
organizirat će se izbori i osnovati policija koja će u svojim
redovima većinom imati Albance. No ova nagodba još ne daje odgovore
na neka pitanja. Na albanskoj strani, koja sukob promatra kao 'rat
za dekolonizaciju', događaji zadnjih mjeseci samo su učvrstili one
najradikalnije. Još prije desetak godina među albanskim
predstavnicima stvorila su se dva pravca. Skupina intelektualaca
oko Ibrahima Rugove nastoji nametnuti demokratizaciju koja može
dovesti samo do samoodređenja. No mladež samo sanja da se pridruži
OVK-u, tajnoj vojsci čiji su članovi većinom seljaci i ljudi iz
kosovske dijaspore.
Umjereni Albanci kao najmanji mogući zahtjev postavljaju
prijelazni osnutak republike Kosovo u sklopu jugoslavenske
federacije, a zatim i referendum o neovisnosti koji bi se proveo za
tri godine.
Za Srbiju i za jugoslavenske vlasti to je neprihvatljivo. Druga
članica jugoslavenske federacije, Crna Gora sa šesto tisuća
stanovnika, protivi se osnutku nove republike s dva milijuna
stanovnika koja bi smanjila njezin utjecaj. Crnogorski je
Predsjednik zaprijetio da će otići iz federacije ako se to dogodi. K
tome se Srbija još drži pokrajine koja je sjedište pravoslavnih
manastira koji imaju vrlo važno mjesto u srpskom sjećanju. Ona se
boji da bi se za Kosovom mogla povesti i Vojvodina, druga srbijanska
pokrajina koje je autonomija ukinuta 1989. Naime, jugoslavenski
predsjednik Slobodan Milošević došao je na vlast zahvaljujući tome
što je uspio upokoriti albanske 'iredentiste'. Iako je kao dobar
taktičar spreman na svakakve majstorije, teško mu je to zanijekati.
Najviše što bi danas mogao prihvatiti jest da se Kosovu vrati
autonomija u sklopu Srbije.
Dok se OESS-ovi promatrači razmještaju na terenu, izgredi su sve
češći. Zajednički pritisak Amerikanaca i Europljana uspio je
nametnuti krhko primirje. Ono je zaustavilo vojne operacije i
omogućilo dijelu izbjeglica da se vrate kućama u selima koja su
opustošena sukobom. I to je već dosta. No trebat će još puno da se
postigne trajan mir", izvješćuje Al. G.