US CSM 9. X. KAKVA KORIST

SJEDINJENE DRŽAVE THE CHRISTIAN SCIENCE MONITOR 9. X. 1998. Neodlučni Zapad: što će proizići iz napada na Srbe? "Upotreba zračnih napada protiv beogradske vlade radi dovršenja sukoba na Kosovu donijela bi mnoštvo posljedica, od kojih su neke protivne američkim ciljevima na Balkanu", piše Justin Brown. "Zbog tvrdokorne naravi kosovskog sukoba, a i nepredvidljivosti jugoslavenskoga predsjednika Slobodana Miloševića, vrlo je moguće da bombardiranje još više destabilizira područje. Takva bi destabilizacija mogla navesti jugoslavensku vojsku da se okrene protiv Miloševića, što bi moglo potaknuti građanski rat. No sa zapadnoga bi gledišta najmanje poželjan ishod bio jačanje srpskog nacionalizma zbog savezničke intervencije, tvrde analitičari, te vladavina policije na Kosovu, gdje Albanci žele neovisnost. Dok Britanija naviješta da bi mogla poslati snage na Kosovo, visoki američki dužnosnici kažu da se američke vojnike neće slati u to područje. Zračni bi napadi također dali Miloševiću (kojega mnogi drže glavnim podjarivačem sukoba na Kosovu) priliku da ojača svoju vlast. Oporbene političke stranke i neovisni mediji u Beogradu i sad su slabi, no mogli bi potpuno utihnuti proglasi li Milošević izvanredno stanje. Tad bi Milošević mogao pokušati ojačati svoj utjecaj u Crnoj Gori. Sjedinjene su Države u novom crnogorskom predsjedniku Milu Đukanoviću našle saveznika koji se čini spremnim na otvaranje gospodarstva i promicanje demokratskih reforma. U desetljeću njegove vladavine, Miloševiću su etnički sukobi koristili. Stigao je na vlast 1989., djelomično iskorištavanjem Kosova, na kojemu su se mjesni Srbi žalili da ih albanska autonomija ugrožava. Milošević je tu autonomiju brzo ukinuo, nazivajući se braniteljem srpskog naroda. Val nacionalizma koji je pokrenut na Kosovu kasnije će voditi ratovima u Hrvatskoj i Bosni. (...) Vojna akcija na Kosovu zamrsila bi i odnose s Rusijom koja stoji uz Srbiju, također slavenski narod slične pravoslavne vjere. Nadalje, zračni bi napadi nastavili proširivati ulogu NATO-a, koji je isprva utemeljen da brani zapadnu Europu od širenja komunizma. To bi gotovo sigurno stvorilo potrebu za mirovnom snagama poput onih koje su ostale u Bosni nakon što je Daytonskim dogovorom 1995. rat ondje završen. Oko 32.000 savezničkih vojnika i danas je ondje. Teškoće raketnih napada u udaljenoj zemlji gdje nijedan Amerikanac nije ubijen ovaj su tjedan postale očite. Američki diplomat Richard Holbrooke sastao se s Miloševićem barem tri puta, no novinare nije mogao izvijestiti ni o kakvom većem napretku. 'Čini mi se da je ovo (najmračnija) situacija s kojom smo se do danas susreli na Balkanu', izjavio je američki diplomat upućen u tijek pregovora." 120241 MET oct 98