DELO-PAPA I KATARZA-5. X.

SLOVENIJA DELO 5. X. 1998. Papa i katarza "Oko 612. godine Avari i Slaveni razorili su vojno i kulturno središte rimske pokrajine Dalmacije Salonu, današnje splitsko predgrađe Solin, a njegovi su se stanovnici sklonili u splitsku palaču koju je tri stoljeća prije sagradio jedan od najvećih bezbožaca, kako ga sada predstavljaju, rimski car Dioklecijan. Dok je Papa slavio uspomenu na Dioklecijanove žrtve, među kojima je bio splitski zaštitnik solinski biskup sv. Dujam koji je devedestih godina preuzeo nekadašnju Dioklecijanovu ulogu gradskoga patrona, postavlja se pitanje o ulozi krvnika i žrtve, koje je bez odgovora bilo postavljeno i na subotnjem euharistijskom slavlju u Mariji Bistrici. Kad je Papa uzdigao hrvatski i rimokatolički simbol žrtve komunizma - zagrebačkog nadbiskupa Alojzija Stepinca - na oltar blaženih, taj je čin kao vlastitu katarzu prisvojila i politika. Bez Stepinčeva slučaja Crkva u Hrvatskoj jamačno ne bi bila tako moćna ustanova kao što jest, a ponajprije Hrvati vjerojatno ne bi bili tako duboko vjerni kao što jesu - unatoč suvremenim varijacijama aktualne politike na temu povezanosti vjere, naroda i države, koja se tijekom Papina hodočašća predstavila kao jedino svetište. Zbog toga hrvatska politika ima poteškoća i u inozemstvu, jer hrvatska javnost međunarodne pritiske, kaže Franjo Tuđman, doživljava i kao posljedicu tijesnih veza koje su razvili Zagreb i Vatikan. Predsjednik Tuđman je barem posredno priznao da je drugo Papino hodočašće u Hrvatsku bilo ponajprije vjerskoga značaja, a njegovoj politici to ne može ni koristiti niti štetiti, ali može koristiti duhovnoj, unutarnjoj obnovi hrvatskoga naroda, ako su Papine pozive na mir i suživot među narodima na Balkanu - ovaj put ih je bilo prilično manje nego prije četiri godine - razumjeli i shvatili vjerni i nevjerni državljani Hrvatske" - piše Peter Potočnik. 060128 MET oct 98