CORRIERE 4. X. - BETTIZA O STEPINCU

ITALIJA CORRIERE DELLA SERA 4. X. 1998. 'Nedvojbeno je da je znao prkositi nacistima i Titu' "'Ne, beatifikacija monsinjora Stepinca ne bi trebala izazivati nikakve dvojbe. Svaki put kada se govori o Hrvatskoj, nastoji se instrumentalizirati stvarnost. No, Stepinac nije podupirao deportacije Židova i pokolje. U jednoj propovijedi 1942. podsjetio je da su svi ljudi jednaki i da su Božja djeca'. Enzo Bettiza, novinar i povjesničar podrijetlom iz Dalmacije, u Stepincu ne nalazi one krivice ili one dvojbenosti koje drugdje izazivaju, barem, zbunjenost. Poziva se, uporedno, na francuskog predsjednika Francoisa Mitterranda, 'koji je bio predmet prave laičke beatifikacije, iako je surađivao s Vichyjevskim režimom, koji je bio mnogo učinkovitiji u deportaciji Židova od nacista u područjima koja su bila pod njihovim izravnim nadzorom'. Bettiza priznaje da su 'ekstremni dijelovi hrvatske Crkve, posebice u Bosni i Hercegovini' činili okrutnosti. 'No Stepinac je u cijelosti bio izvan toga. Nadbiskup je bio osuđen kada je odbio voditi nacionalnu Crkvu povezanu s komunističkim režimom. Tito mu nije oprostio odbijanje i osudio ga je. No, ako mu je sam Tito ponudio tako uglednu ulogu unutar Jugoslavije, očito je da Stepinčeva prošlost nije bila okaljana sporazumijevanjem s Pavelićem', drži Bettiza. Stepinac je, ipak, optužuju povjesničari koji prigovaraju beatifikaciji, bio zastupnik u hrvatskom parlamentu i nadređeni ustaškim kapelanima. 'Ne može se isključiti da je Stepinac nastojao da ne bude izbačen iz političke situacije, s obzirom na to da je biskup, a biskupi su u određenom smislu diplomati. Crkva nastoji održavati veze s nepravednim režimima kako bi utjecala na njihove odluke i politiku', kaže Bettiza. Stepinac je govorio protiv rasnih zakona, ustrajava Bettiza: 'U tom bi se slučaju trebalo jače kritizirati Pia XII. koji se nije očitovao glede proganjanja Židova'. Kako bi potkrijepio tezu da Stepinac nije bio nacionalistički fanatik, pisac navodi jednu epizodu iz Stepinčeva života: '1916., kao osamnaestogodišnjak, Hrvat, podanik Austro-Ugarskog Carstva, prešao je crtu bojišta kako bi se u Solunu priključio srpskim postrojbama protiv bečke vojske'. Spominje i jedan drugi datum: 'Tko smatra da beatifikacija služi ciljevima Franje Tuđmana, neka se sjeti da je kanonski proces započeo 1980., kada to nije bilo sporno. A sada ne može biti problem jedan blaženik kojega Hrvati osjećaju simbolom protukomunističkog otpora. Stanje se na tom području raščistilo na bolan način. Stepinac ne može više ništa poremetiti'." 050315 MET oct 98