LA STAMPA 4. X.- PAPA-TUĐMAN

ITALIJA LA STAMPA 4. X. 1998. Tuđmanovi spotovi zaklanjaju Papu "Papa je u Hrvatskoj kako bi beatificirao kardinala koji je ostao uhvaćen u mreži mržnja i balkanske politike, no izlaže se riziku instrumentalizacije; ako ne drugoga, onda lika. Predsjednik Franjo Tuđman nije propustio priliku da sebi tijekom, niti dva dana dugog, Papina boravka osigura povlašteno mjesto pod suncem. Jučer je Novi list, oporbene novine, stavio naslov 'Predizborna kampanja u zračnoj luci'. Govor čelnika države u zračnoj luci bio je 'predug, dosadan i predizboran'; 'Tuđman je još jednom pokazao da se ne zna zaustaviti i da ne poštuje niti osnovna pravila protokola. Govorio je tri puta duže od Pape'. I obećao je da će hrvatski narod slijediti 'načela dostojanstva i slobode, koje Tuđman nikada nije poštovao'. No ako je i pročitao te kritike, čini se da ih Predsjednik nije uzeo u obzir. Na kraju mise beatifikacije kardinala Stepinca u svetištu Marija Bistrica, Tuđman je napravio gest, ako ne neviđen, onda barem neuobičajen i vrlo rijedak, kada se popeo na oltar, i nepomično stajao pored vrata sakristije. Sudbina, ili račun, htjeli su da u tom trenutku krenu note nacionalne himne, koju su glasno i s rukom na srcu pjevale stotine tisuća nazočnih Hrvata, i to, pripomenimo, također nije u praksi Papinih misa. No taj je trenutak 'zaustavio' Papu i Tuđmana na oltaru, na tek nekoliko metara razmaka, u jednoj vrlo dojmljivoj slici. Papin je posjet okrznula i sumnja u diplomatski incident. Dva mikrofona koja nisu bila predviđena, i koja su poslije nestala, i gotovo jednosatno kašnjenje Papina dolaska, naveli su na misao da Tuđman želi improvizirati pozdravni govor i obvezati gosta na odgovor. Veliki događaj dana bila je beatifikacija kardinala Stepinca dok se čudo koje će mučenika Titova režima dovesti do svetosti već čini 'spremnim'.(...) No oko Stepinca se nastavlja bitka. Jedan je beogradski list jučer govorio o 'provokaciji'. S druge strane oceana, gradonačelnik Chicaga Richard Daley, proglasio je 3. listopada 'Danom kardinala Stepinca', nazvavši po blaženiku i jednu ulicu. A Hrvatski svjetski kongres polemizira s pariškim Centrom Simon Wiesenthal, koji je bio zatražio da se beatifikacija odgodi. U prilog iznosi dva dokumenta. Prvi je izjava koju je 1946. dao Louis Breiner, predsjednik američkih Židova: 'On je osuđen kao suradnik nacizma. Mi Židovi prosvjedujemo protiv takvih kleveta. Poznajemo njegovu prošlost i možemo kazati da je od 1934., i tijekom narednih godina, uvijek bio vjeran prijatelj Židova. Drugi dokument je nedavno izdan; to je izjava hrvatskih židovskih zajednica (devet gradova) od prije tri dana: 'zahvalni smo kardinalu Stepincu za njegov prilog spašavanju mnogih Židova tijekom nezavisne ustaške države. Mi nemamo prigovora na njegovu beatifikaciju'. Stepinac se nije spasio političkih instrumentalizacija, možda će se s vremenom osloboditi svojega lošeg glasa", piše Marco Tosatti. 050314 MET oct 98