GLAS AMERIKE - VOA
29. IX. 1998.
Hrvatska Crkva reagira na zahtjev Wiesenthalova centra za odgodu
beatifikacije kardinala Stepinca. Izvještava Linda Miliša.
"Nepotrebno je ozbiljno uzimati prozivanja Wiesenthalovog centra.
Dokumentacijska građa najbolje govori o liku i djelu kardinala
Stepinca", kazao je monsignor Juraj Batelja ispred Postulature za
proglašenje kardinala Alojzija Stepinca blaženim i svetim.
Kardinala Stepinca trećeg će listopada u nacionalnom svetištu u
Mariji Bistrici blaženim proglasiti Sveti Otac Ivan
Pavao II.
Postulator Kauze monsignor Batelja temeljito je sa suradnicima
proučio dokumente o nadbiskupu Stepincu iz arhiva američkog
Ministarstva vanjskih poslova, kraljevine Velike Britanije,
Međunarodnog Crvenog križa u Ženevi, njemačke arhive u Berlinu,
Beču i Grazu, Hrvatski državni arhiv u Zagrebu te brojna
pojedinačna svjedočenja. "Nadbiskup zagrebački Alojzije Stepinac
nije podupirao ustaški pokret, već je branio volju hrvatskog
naroda," kaže msgr. Batelja i dodaje: "Nikada nije položio ustašku
prisegu, niti je bio ustaša, kao što su to bili neki, čak i oni koji
su se pojavili u sudnici, kako proizlazi iz nadbiskupove završne
riječi 'Ali ja bih bio ništarija, kada ne bih osjetio bilo svojega
naroda, koji se izjasnio za svoju samostalnost i svoju
samobitnost'.
"Stepinac je 11. listopada 1946. u montiranom političkom procesu
osuđen na 16 godina zatočeništva, kaže msgr. Batelja, uz
pojašnjenje: "Ono suđenje je bilo pravno ubojstvo nevinoga
čovjeka". Stepinac je kardinalom proglašen 12. siječnja 1953.
Nakon zatočeništva u zatvoru u Lepoglavi i kućnog pritvora u rodnom
Krašiću, Alojzije Stepinac umro je 10. veljače 1960. Pokopan je u
zagrebačkoj katedrali. Katolička crkva sumnja da je kardinal
tijekom zatočeništva sustavno trovan. "Sudski vještaci otkrili su
najsuvremenijim spektografskim metodama u nadbiskupovim kostima
otrovne tvari: kadmij, krom, olovo i arsen." 4. lipnja 1946.
nadbiskup je Stepinac odbio prijedlog Josipa Broza Tita da se
Katolička crkva u Hrvatskoj odvoji od Vatikana. "Nisam vlastan da
trgujem interesima Katoličke crkve," naveo je msgr. Batelja riječi
kardinala Stepinca. Juraj Batelja podsjetio je na izjavu javnog
tužitelja u slučaju Stepinac, Jakova Blaževića, u listu Polet: "Da
je Stepinac bio samo malo fleksibilniji, nama bi uštedio mnoge
neugodnosti i ne bi niti trebalo suđenja."
Upitan kako komentira najnoviji zahtjev Wiesenthalovog centra za
odgodom kardinalove beatifikacije, msgr. Batelja kaže da je, nakon
pregledane dokumentacije, takva prozivanja nepotrebno uzimati
ozbiljno: "Za javnost, izvijestite, ako ne zna gospodin Wiesenthal
i njegov ured, onda ih zamolite da vrate natrag u vitrine dossiere u
kojima se nalaze izvorni dokumenti nadbiskupa Stepinca, u kojima je
branio progonjene Židove i zahvale spašenih Židova. Dokumenti su
bili napisani na njemačkom, engleskom i hebrejskom jeziku. Unazad
deset godina, ti su dokumenti nestali iz vitrina. Ja sam uspio
dobiti kopije triju dokumenata na engleskom. Ne znam gdje su
završili drugi dokumenti."
(VOA)
300432 MET sep 98
Stotine tisuća Grka prosvjeduju na obljetnicu željezničke nesreće
Tjedna najava - svijet - od 1. do 7. ožujka
Najava događaja - svijet - za subotu, 1. ožujka
Počela izrada bušotine koja će pokazati ima li Velika Gorica geotermalni potencijal
OIF: Nešto više dobitnika
Hrvatske ceste planiraju uložiti 735 milijuna eura u Splitsko-dalmatinsku županiju
Violinski koncert Čajkovskog na Stradivariju u Lisinskom 8. ožujka
Talijanska vlada prihvatila plan za povratak nuklearnoj energiji
Još 18 projekcija filma "Fiume o morte!" u Art-kinu u ožujku
HT izdvaja imovinu pasivne mobilne infrastrukture u tvrtku kćer