IZVJEŠĆE S DANAŠNJIH SUSRETA U VLADI

Susreti u Vladi: Škegro o rastu industrijske proizvodnje U prvih sedam mjeseci ove godine industrijska proizvodnja je veća za 6,1 posto u odnosu na prošlogodišnje razdoblje. Već 34 mjeseca industrijska proizvodnja bilježi rast, s prosječnom stopom od 6,8 posto godišnje. Ukoliko stopa rasta u ovoj godini ostane na razini prvih sedam mjeseci, do kraja godine rast će iznositi najmanje šest posto. Te je podatke na današnjim "Susretima u Vladi" iznio i komentirao potpredsjednik Vlade i ministar financija Borislav Škegro, ocjenjujući da će industrijski rast na koncu godine biti i iznad sedam posto. Ukupan izvoz u srpnju ove godine bio je za 12,7 posto veći u odnosu na srpanj prošle godine, dok je uvoz veći za 5,1 posto. Najviše je porastao izvoz poljoprivrednih proizvoda - za 36,5 posto, dok se istodobno uvoz tih proizvoda smanjio za deset posto. Do 27. kolovoza državni proračun ostvario je 66 posto ukupno planiranih prihoda. Proračun uredno ispunjava sve svoje obveze, naglasio je Škegro dodajući kako su dužnici uglavnom u privatnom sektoru. Potpredsjednik Vlade iznio je i podatak da je smanjen kratkoročni dug u inozemstvu, koji je sada, kako je rekao, zanemariv. Od početka godine devizne pričuve Hrvatske narodne banke povećane su za 200 milijuna dolara. O krizi ruskog gopodarstva Govoreći o zbivanjima vezanim za kolaps ruskog gospodarstva, Škegro je naveo da je Hrvatska u Rusiju prošle godine izvezla robe u vrijednosti 129 milijuna dolara, što je pet posto ukupnog izvoza, dok uvoz iznosi 223 milijuna dolara ili 4,6 posto ukupnog uvoza. To nisu veliki iznosi i ako dođe do još većeg poremećaja u ruskom gospodarstvu to ne može ugroziti vanjsko-trgovinske poslove, naglasio je Škegro. Dodao je kako na financijskim tržištima kapitala dolazi do grupiranja zemalja srednje i istočne Europe i često se događa da se pojedine zemlje neopravdano povezuju s tržištem u Rusiji. Najbolji primjer za to je Pliva čije su dionice sa 554 kune pale na 216 kuna na međunarodnom tržištu kapitala. No, Škegro je procjenio da će se one oporaviti. Zbivanja u Rusiji stavljaju Hrvatsku pred nove izazove i potrebno je sagledati nove okolnosti. Hrvatska poruka međunarodnim financijskim krugovima je da pogledaju naše dobre i loše strane, ali da nas ne stavljaju u isti koš sa onima čija su gospodarstva u lošem stanju, naglasio je Škegro. Govoreći o porastu industrijske proizvodnje po segmentima, Škegro je, uz ostalo, naveo da povećanje bilježi proizvodnja hrane i pića, izdavačka i tiskarska djelatnost, farmaceutika, proizvodnja strojeva i električnih aparata, brodogradnja, itd. Pad bilježi proizvodnja nafte i plina, celuloze i papira, namještaja, itd. Upitan o unutarnjoj nelikvidnosti, Škegro je kazao kako su ti podaci različiti. Trebalo bi pogledati strukturu dugovanja, a potom, ako bi se Vlada odlučila, i što bi se moglo poduzeti. Već u prvih šest mjeseci ove godine Ministarstvo obrane potrošilo je 70 posto novca predviđenog za ovu godinu. Razlog tome je vraćanje cjelokupnog duga Ministarstva. Na Dan državnosti ove godine dug od 700 milijuna kuna vraćen je u cijelosti, odgovorio je Škegro na novinarsko pitanje. Podsjetio je da je Ministarstvo obrane koncem 1995. dugovalo 4,5 milijarde kuna, godinu poslije 1,9 milijardi, a u 1997. godini 700 milijuna kuna. O Glumina banci Škegro je zaključio da je trajna orijentacija Vlade nastaviti politiku gospodarske stabilnosti. Pored toga, Škegro je izjavio kako će Hrvatska narodna banka za tjedan dva odlučiti o programu sanacije Glumine banke. Kazao je kako bi osobno volio da se Vlada i HNB nemaju potrebu uplitati u događaje oko Glumine banke. Kriza u bankarskom sustavu je prebrođena. Ona nije uzrokovana niti je rezultat problema realnog sektora, već je rezultat nerazumno brze ekspanzije banaka, ocijenio je Škegro, dodajući da je i Glumina banka štediše privlačila visokim kamatama. U vezi situacije u Dubrovniku, Škegro je kazao da nema razloga da se u svjetlu izbora u Dubrovačko-neretvanskoj županiji mijenjaju gospodarski planovi. Turizmu toga kraja treba pomoći, hotele treba obnoviti, ali po Škegrinom osobnom mišljenju dugoročni razvoj turizma u Dubrovniku ovisit će o gostima koji će dolaziti tijekom čitave godine. U svezi s tim, zagovornik je izgradnje kongresnog centra za koji bi trebalo oko milijardu kuna. S obzirom da to županija ne može sama, bila bi joj potrebna pomoć države, zaključio je. I malo o "Petrokemiji" Novinari su ministra Škegru pitali i za događaje oko "Petrokemije" u Kutini. U čitavom je poslu bio ministar privatizacije Milan Kovač koji je upoznat sa svim detaljima, kazao je Škegro, dodajući da mu je razumljiv motiv zaposlenih, kojima je 51 posto državnog vlasništva tvornice, jamstvo za očuvanje radnih mjesta. No, Škegro smatra da događaji u "Petrokemiji" nisu bili izolirani slučaj, već možda početak nečeg drugog. Na konstatacije da su Petrokemiju izgradili ljudi koji su u njoj radili i rade, odgovorio je kako je to tvornica svih poreskih obveznika u Hrvatskoj. Podsjetio je da preko Londonskog kluba Hrvatska iz državnog proračuna vraća 680 milijuna dolara inozemnog kredita koji je još bivša država uzela za izgradnju "Petrokemije". 311636 MET aug 98