GLAS AMERIKE - VOA
30. VIII. 1998.
Demokracija u Hrvatskoj i odnos Hrvatske prema Hrvatima u Bosni i
Hercegovini, sporne su točke hrvatsko-američkih odnosa. Različita
su stajališta po tim pitanjima iznijeli na današnjim razgovorima u
Zagrebu američka državna tajnica Madaleine Albright i hrvatski
predsjednik Franjo Tuđman. Iz Zagreba izvješćuje Linda Miliša.
"Sjedinjene Američke Države vjeruju da Hrvatska pripada Europi,
kazala je američka državna tajnica Albright. Washington je
zadovoljan s planom povratka, hrvatskom suradnjom s haaškim sudom,
reintegracijom istočne Slavonije, činjenicom da su se, iako u malom
broju, izbjegli Srbi počeli vraćati kućama. Vjerujemo da u modernoj
Europi etnička pripadnost ne može određivati državu. Moderna bi
Hrvatska trebala pozdraviti povratak svih ljudi koji su u njoj
živjeli prije rata, kazala je gospođa Albright. Sjedinjene
Američke Države i dalje su zabrinute stanjem demokracije u
Hrvatskoj. Predlažemo političku reformu i uvažavanje slobode
medija na način da svi imaju jednake mogućnosti, kazala je
Madeleine Albright.
Hrvatski se Predsjednik neće složiti. Kazat će kako je Hrvatska
dosljedna u razvitku demokratskih načela i poretka na svim
područjima. Ne može se reći da je hrvatska vlast autoritarna, kazao
je predsjednik Tuđman. Predsjednik Franjo Tuđman složit će se
međutim da je glavni problem američko-hrvatske suradnje prije
susreta s gospođom Albright bio, ali i nakon susreta ostaje,
problem Bosne. "Suočeni smo s tihom revizijom Daytonskog
sporazuma, čija je dosljedna primjena od životne važnosti za
Hrvatsku", rekao je predsjednik Tuđman i dodao kako naglašeni
hrvatski interes za Hrvate u Bosni uporište ima u Ustavu. Dodao je
da su razlozi brige i strateški jer su osim Srba, i Muslimani, kazat
će, prijetili Hrvatskoj. Odnosno, rekao je, Muslimani su
poduzimali korake da se sporazumno ugroze sva južna područja
hrvatske države.
"Da, postoje nesuglasice", potvrdit će gospođa Albright.
"Sjedinjene Američke Države Bosnu vide kao samostalnu,
multietničku državu. Važno je", reći će Madeleine Albright, "da
bosanski Hrvati mogu djelovati nezavisno. Važno je i da budu dio
svoje države, Bosne i Hercegovine, na način da doprinose njenom
razvoju", kazala je Madeleine Albright. Sjedinjene Američke
Države, rekla je, očekuju da zajedno s Hrvatskom učvrste razvitak
snažne i jedinstvene države Bosne i Hercegovine.
"Hrvatstvo je u Bosni ugroženo, rekao je hrvatski Predsjednik i
dodao: "Sve je manje Hrvata u Bosni i uskraćuju im se nacionalna
obilježja. Prema tome, ima mnogo razloga za suradnju između
predstavnika Sjedinjenih Američkih Država i Hrvatske u Bosni i
Hercegovini u primjeni, u dosljednoj primjeni Daytonskog
sporazuma, da bismo riješili bosansku krizu i da bismo uspostavili
takav poredak koji neće ugrožavati mir u širim razmjerima.
Tim je riječima susret s Madeleine Albright završio hrvatski
predsjednik Franjo Tuđman. Američka državna tajnica otišla je
vidno nezadovoljna. Zadnju je riječ, na čuđenje novinara,
prepustila hrvatskom Predsjedniku, iako se u mnogome danas nisu
složili."
(VOA)
310139 MET aug 98
Von der Leyen: Europa treba iskoristiti trenutak i mobilizirati svoje goleme resurse
Šeško bi ovog ljeta mogao karijeru nastaviti u Premier ligi
Krpan: Kvote za žene u politici često su neispunjene
Kremlj: Normalizacija odnosa sa SAD-om zahtijeva ukidanje sankcija protiv Rusije
Kina uzvraća carinama na američku odluku
Stranačke financije: Izborna godina iscrpila i Most i SDSS, poslovali s manjkom
RALU Logistika ulaže u modernizaciju voznog parka
Biatlon: Legović ukupni pobjednik Svjetskog juniorskog kupa
Trojac ukrao preko 200 parfema vrijednih gotovo 18.000 eura
Objavljena knjiga Stipe Botice "Donatori Matice hrvatske"