NJEMAČKA
DIE WELT
20. VIII. 1998.
"Terenac" za izbjeglice
"78-godišnji Ivan Frank bio je najbrži: taj se starac krajem 1997.
g. vratio u obnovljeni neboder 'Dunav' u Vukovaru i time prvi
profitirao od programa EU za obnovu Hrvatske.
Svojim se domovima u međuvremenu vratila i većina njegovih
nekadašnjih susjeda, uz pomoć EU dovršene su i druge kuće ali vruća
faza povratka tek počinje.
Hrvatska vlada upravo je usvojila plan povratka izbjeglica koji će
poslužiti kao temelj utjecaja planiranih projekata EU na stanje na
čitavom području bivše Jugoslavije, sve do Kosova. Navedeni
projekti utjecat će i na daljnju sudbinu izbjeglica koje danas žive
u Njemačkoj. Osim toga, bit će i mjerilo za srednjoročnu spremnost
Hrvatske za prijem u EU.
G. 1996. Europsko povjerenstvo dodijelilo je kölnskom 'Arbeiter-
Samariter-Bund-u' ('Radnički samarićanski savez' - ASB), odjel
pomoći inozemstvu, ekskluzivni mandat za realizaciju programa
obnove Hrvatske. Spomenuti savez popravio je prvo strujnu i
vodovodnu mrežu u Vukovaru a potom su obnovljene kuće za nekoliko
stotina izbjeglica.
Hrvatski plan teoretski jamči povratak svakom ratnom izbjeglici,
neovisno o etničkom podrijetlu. No, pravi život odvija se vani, u
selima.
'Hrvati stoje pred svojim kućama u koje su uselile srpske
izbjeglice i obratno', izjavljuje Wolfgang Gressmann. Gressmann
koordinira projekte ASB/EU ali je zapravo neka vrsta terenskog
radnika. 'Odlazimo u istočnoslavonska sela u okolici Vukovara i
nudimo tamošnjim izbjeglim Srbima povratak u zapadnoslavonski grad
Pakrac. Tamo pak razgovaramo s hrvatskim obiteljima, pitajući ih
žele li se vratiti u istočnu Slavoniju'.
Početnu fazu povratka čine 'razgledavanja' pod policijskom
zaštitom. Ljudi ponovno uspostavljaju kontakt s bivšim susjedima i
kasnijim neprijateljima. Tek tada na teren izlaze zidari.
U sljedećoj fazi ASB se namjerava pobrinuti za 10 tisuća srpskih
izbjeglica, koji su 1995. g. izbjegli iz hrvatske krajine da bi ih
Srbija potom 'proslijedila' na Kosovo. Ti ljudi vegetiraju danas u
kosovskim kampovima, dodatno potpirujući tamošnji rat. Naime,
kosovski Albanci smatraju izbjeglice sastavnim dijelom
'srbizacije' svoje domovine.
Osim toga, ASB mora sljedećih godina ohrabriti 40 tisuća krajiških
izbjeglica, koji su u srpskom dijelu Bosne uselili uglavnom u kuće
Muslimana, da se vrate svojim domovima jer se vlasnici zauzetih
kuća nemaju kamo vratiti iz Njemačke ili ostalih dijelova Bosne.
'Suočeni smo s dramatičnim klupkom izbjegličkih migracija',
izjavljuje Gressman, objašnjavajući kamo su sve ratni vihori
odnijeli ljude: 'Hrvatski Srbi našli su se u Bosni, bosanski Hrvati
u Hrvatskoj, bosanski Muslimani u Hrvatskoj, hrvatski Srbi na
Kosovu. Stotine tisuća izbjeglica našle su se pak u inozemstvu'.
Tko repatrira bosanske izbjeglice u njihova sela, u kojima još
uvijek žive krajiški Srbi, riskira stvaranje napetosti. Program EU
otklanja takve opasnosti nekom vrstom ranžirnog kolodvora, preko
kojeg izbjeglice quasi kružnim pomacima dolaze u svoje nekadašnje
domove.
U tom pogledu opisani projekti imaju karakter modela. Bruxelles
svjesno teži obnovi multietničke demografske strukture. U slučaju
cementiranja statusa quo stotine tisuća ljudi zauvijek bi izgubile
svoje domove te bi želja za osvetom nastavila živjeti još
generacijama.
Opisani model istodobno predstavlja signal Srbiji. Uspije li
pomirenje u pojedinim dijelovima bivše Jugoslavije, Beograd će se
svojim okrutnim progonima na Kosovu izolirati još jače nego dosad.
Hrvatska se pak nalazi na početku puta u Europu. EU prati provedbu
plana povratka posredstvom svog posebnog izaslanika Pera Vinthera:
'Naravno, naše je najveće sredstvo pritiska želja Hrvatske da
jednog dana možda postane članicom EU', izjavljuje taj diplomat,
dodajući da poštivanje prava manjina pritom ostaje glavnim ispitom
za pristup Hrvatske EU.
Starca Ivana u Vukovaru Zagreb može smatrati pozitivnim bodom baš
kao i njegove susjede. 'U našoj kući ponovno žive većinom Srbi, kao
i prije rata', pripovijeda taj Hrvat. Mjesto Pušina, smješteno 140
kilometara istočno od Zgreba, opteretit će pak hrvatski račun
negativnim bodom.
Neki Srbi, protjerani iz tog sela, žele se vratiti svojim domovima
te je 'terenac' ASB-a Gressmann nedavno posjetio seosku upravu.
Tamo je sjedilo hrvatsko izaslanstvo, koje je čeličnog izraza lica
objavilo da nitko više ne želi Srbe. Napokon, oni su 1941. započeli
rat, podsjećaju.
ASB namjerava izvijestiti o tom slučaju hrvatsku vladu i Pera
Vinthera. Bude li Zagreb u seocetu Pušina blokirao promet na
spomenutom ranžirnom kolodvoru, potencijalni srpski povratnici
morat će ostati u kućama koje pripadaju bosanskim Muslimanima.
Budući da je na području bivše Jugoslavije sve međusobno opasno
isprepleteno, čak i malo selo može unijeti pomutnju u velike
mirovne napore", zaključuje Werner Paczian.
210055 MET aug 98
Najava događaja - fotografije - za subotu, 1. veljače
Najava događaja - sport - za subotu, 1. veljače
Najava događaja - kultura - za subotu, 1. veljače
Najava događaja - Hrvatska - za subotu 1. veljače
Najava događaja - svijet - za subotu, 1. veljače
Euroliga - Poraz Real Madrida, Hezonja isključen
Postignut dogovor o formiranju belgijske vlade nakon višemjesečnih pregovora
Pregled teniskih turnira - rezultati
Šah - Favoriti prema planu
Rayo Valeccano do pobjede nakon "lude" završnice