ŠPANJOLSKA
EL PAIS
18. VII. 1998.
"Treba izolirati Miloševićev režim, a ne Srbe"
Novinar lista Alfonso Armada razgovarao je sa slovenskim
predsjednikom Milanom Kučanom, nakon njegova službenog posjeta
Španjolskoj. U članku, između ostaloga, stoji:
"(...) Milan Kučan tvrdi da ga ne smeta postavljanje pitanja o
sukobima na Balkanu, niti u vezi s bivšom Jugoslavijom. Ništa,
zapravo, ne smeta tog čovjeka starog 57 godina koji je 1992. postao
prvi predsjednik Slovenije, prve republike koja se izdvojila iz
Jugoslavije i koja je pretrpjela najmanje rata i beogradskih
izljeva bijesa. U studenome prošle godine, obnovio je u prvom krugu
izbora svoj predsjednički mandat s 55,54 posto glasova. 'Europa
mora shvatiti da treba izolirati Miloševićev režim, a ne srbijanski
narod, koji trpi zbog nepostojanja demokracije u svojoj državi'.
(...)
'Interes europskih država za stanje na Balkanu i u sadašnjoj
Jugoslaviji ne bi se smio temeljiti na kontinuitetu srbijanskog
režima. Beograd neće stalno biti nedemokratski režim. Nije moguće
isključiti Srbiju iz demokratske Europe, ali je moguće isključiti
Miloševića'. (...)
'Kad mi postavljate pitanja o Balkanu i o Jugoslaviji, podsjećate
me na to da moramo učiniti napore kako bismo postigli mir i
stabilnost u cijeloj regiji, jer taj problem počinje izazivati
podjele u Europi, a mogao bi destabilizirati i cijeli kontinent.
Slovenija je unutar bivše Jugoslavije učinila sve što je mogla kako
bi spriječila njezin raspad. Tek kad smo uvidjeli da se tu ništa
više ne može učiniti, odlučili smo se za samoodređivanje naroda i
krenuli smo na opasan put prema neovisnosti'. (...)
Na kraju, Kučan naglašava podrijetlo svoje države i poriče priče da
je Njemačka potaknula raspad Jugoslavije priznavanjem Slovenije i
Hrvatske. 'Do raspada je doveo suštinski sukob između
totalitarizma i demokracije. A taj se sukob pojavio pri pokušajima
da se cijela Jugoslavija demokratizira uz pomoć političkih i
gospodarskih reforma, kako bi se mogla približiti Europskoj uniji
prije pada Berlinskoga zida i ideološkog totalitarizma. Nije se
mogao održati model centralizirane države u toj zajednici s više
naroda. Razlozi raspada Jugoslavije nisu dobro shvaćeni, i nije se
brzo interveniralo, a to bi spriječilo izbijanje rata. Tako je
došlo do niza povezanih napada. Najprije na Sloveniju, zatim na
Hrvatsku, kasnije na Bosnu i Hercegovinu, a sada i na Kosovo.
Sadašnji sukob na Kosovu ima isti razlog i istu dimenziju.
Činjenica da Beograd ne želi prihvatiti Felipea Gonzaleza kao
posrednika u pregovorima s kosovskim Albancima dokazuje da Beograd
ne želi demokratske reforme".
210214 MET jul 98
UN: Djeca od godinu dana među žrtvama silovanja u građanskom ratu u Sudanu
Minamino u Monacu do ljeta 2027.
Tomašević najavio u idućem mandatu gradnju 1000 stanova za priuštivo stanovanje
Nezaposlenost u eurozoni stabilna u siječnju; u Hrvatskoj blago smanjena
Bayern će pod krovom Allianz Arene izložiti Beckenbauerov dres s bojem 5
Brnabić optužila oporbu za incidente u Skupštini, ozlijeđene tri zastupnice
Izložba "Augenblick" Ivone Vlašić u Galeriji Spot
Vodeći proizvođači najavljuju više nafte od travnja
MDC: Veća posjećenost hrvatskim muzejima u 2024., ostvarene i rekordne brojke
HZJZ: Više od trećine djece i dvije trećine odraslih ima prekomjernu težinu