ŠVICARSKA 1. VII. NZZ: OPSTANAK EUROPE PONAJPRIJE OVISI O ŠIRENJU NA ISTOK

ŠVICARSKA NEUE ZÜRCHER ZEITUNG 1. VII. 1998. Austrija u žarištu Europe Mnogi u zapadnoj Europi imaju problema sa spoznajom da je razdoblje općeg blagostanja i porasta plaća prošlo, ističe novinar. "Austrija će 1. srpnja preuzeti polugodišnji rotirajući predsjedateljski mandat u Europskoj uniji. Kao prvi među jednakima, predsjedatelj nije predsjednik s punim ovlastima već obuzdavajući kormilar i posrednik u ministarskim vijećima i na sastancima na vrhu. Budućnost tog zametka predsjedništva EU ovisi u potpunosti o daljnjem razvoju gospodarske i pravne zajednice, što EU pretežno jest, zahvaljujući svom trajnom oklijevanju na području sigurnosne politike. Još je sasvim razumljivo da predsjedateljsku dužnost u EU preuzima zemlja, koja - poput Velike Britanije u mandatu na izmaku - ne sudjeluje u bitnim stečevinama zajednice. Republika Austrija nije se samo 'vratila u taj krug' već je kao prva od tri nove članice - preostale su Finska i Švedska - preuzela predsjedateljsku dužnost. Švicarska kao četvrta pripadnica nekadašnjeg kluba neutralnih i nevezanih zemalja liže svoje europske rane. Austrija je još neutralna, iako se Beč osjeća sve manje obveznim 'prakticirati svoju neutralnost poput Švicarske' (kao što je utvrđeno moskovskim memorandumom u travnju 1955. g.). Gledano iz međunarodnopravne perspektive, neutralne punopravne članice Europske unije zapravo su anakronizam. No, koalicijski partneri u austrijskoj vladi ne mogu u zajedničkom izvješću odrediti čak ni opciju pristupa NATO-u. Konzervativna ÖVP (Austrijska narodna stranka - op. prev.) otvoreno podupire sigurnosnu politiku, kreiranu u suradnji s EU partnerima u okviru NATO-a. Sukladno toj težnji, njezin šef, vicekancelar Schüssel, želio bi povući određene poteze na Balkanu, ali ga koče povremeno reakcionarni socijaldemokrati kancelara Klime, koji bježe od NATO- a kao vrag od tamjana, podsjećajući da bi se Austrija morala naoružati kako bi u okviru zapadnog saveza mogla pružati vojnu pomoć! U pitanju eura u Beču nema nikakvih problema (...) No, opstanak Europe najvjerojatnije neće ovisiti samo o širenju eura po čitavom kontinentu već o uspješnom otvaranju na istok u korisnom roku i u dovoljnom opsegu. Put će novim sudionicima i sve bližim oblicima suradnje i nadnacionalnog stapanja otvoriti duhovne snage otvorenosti i hrabrosti, ugrađene u temelje gospodarskog i monetarnog prostora. Politička je hrabrost u Austriji prisutna u ograničenom opsegu baš kao i u Njemačkoj ili Francuskoj, Velikoj Britaniji ili Grčkoj. Sukob oko agrarne i strukturne politike i njihova financiranja istodobno je skriveni navještaj zaziranja od novih tereta koje će donijeti proširenje na istok. Mnogi građani u Austriji i Njemačkoj sa zabrinutošću očekuju prijam država srednjega dijela istočne Europe u EU. Središnji motiv njihova novootkrivenog straha od istoka jest strah za vlastito radno mjesto i smanjivanje standarda plaća, poznato s crnog tržišta. Prijetnju komunističke agresije zamijenila je sablast nesmetanog priljeva državljana istočnoeuropskih zemalja - pri čemu mogućnost pristupa roba i usluga na istočnoeuropska tržišta i kulturna razmjena nije ocijenjena uravnotežujućim plusom. Mnogi imaju problema sa spoznajom da je dugotrajno razdoblje općeg blagostanja i porasta plaća na Zapadu prošlo. Budući da su Slovenija, Mađarska i Češka - kandidati za pristup u prvom krugu - njezine susjede, malena Austrija već dugo osjeća taj pritisak. Austrijski kancelar neizravno potiče obrambeni stav, zahtijevajući pomake pri zapošljavanju kao 'najvažniju današnju temu u Europi'. Bivši vicekancelar Busek pokazao je veću dozu oštrovidnosti svojim pozivom na srednjoeuropsku dalekovidnost. No, nakon zelenog svjetla članstvu u EU, Beč nije potvrdio očekivanja i preuzeo vodeću ulogu u politici prema istoku. Teškoća je tako puno da je možda realna austrijska najava da Austrija tijekom polugodišnjeg predsjedanja EU neće riješiti više od 10 posto pregovaračkih točaka. U tu se sliku uklapa i zahtjev da austrijske pogranične regije moraju dobiti posebne subvencije kao odštetu za proširenje EU na istok. Nedavno je vicekancelar dodirnuo temu tehničko-funkcionalnog razvoja EU, izjavivši da načelo subsidijarnosti - odlučivanja na najnižoj mogućoj razini - ne smije rezultirati slabljenjem institucija EU. Iako podupire nezavisnost povjerenstva EU u odnosu na partikularne interese moćnih država-članica, ta izjava zapravo potkrepljuje predodžbu o centralističkoj Europi. Usprkos nastojanjima Bruxellesa, usmjerenim na sprječavanje trzavica, takva stajališta straše mlade demokratske zemlje - i preostale zapadnoeuropske outsidere. Narodi koji su se oslobodili moskovskog totalitarizma ne teže priključivanju centralističkim institucijama već žele dragovoljno, pod okriljem slobodarske EU, sudjelovati u izgradnji Europe. Poput postmodernih nacionalnih država, i sve veća Europska unija morat će prihvatiti težnju decentraliziranog odlučivanja želi li biti demokratski uvjerljiva", smatra novinar. 020139 MET jul 98