ŠVICAR 29. VI. NZZ: 'DAYTONSKE STRANKE'

ŠVICARSKA NEUE ZÜRCHER ZEITUNG 29. VI. 1998. Program povratka hrvatskih Srba Bosanske 'daytonske stranke' mogle bi suradnjom dodatno oslabiti poziciju nacionalista, smatra novinar. "Hrvatski Sabor prihvatio je u subotu 'Program povratka izbjeglica', koji će olakšati povratak Srba, izbjeglih iz Hrvatske za vrijeme rata, u njihove nekadašnje domove. Ti Srbi (kao i pripadnici ostalih manjina) imaju po Ustavu pravo na hrvatsko državljanstvo, a time i na slobodu naseljavanja u Hrvatskoj. Osim toga, pravo na povratak jedno je od načela daytonskog mirovnog sporazuma, sklopljenog u prosincu 1995. No, srpske izbjeglice nisu dosada u Hrvatskoj gotovo uopće imale status ravnopravnih državljana već zapravo status nepoželjnih stranaca. Najnovije promjene zakona revidiraju i ubrzavaju u prvom redu povrat napuštenih kuća. U tom su pogledu zakoni očito suglasni sa zamislima Organizacije za europsku sigurnost i suradnju i Visokog povjerenstva UN za izbjeglice. Prihvaćeni su pod snažnim pritiskom međunarodne zajednice na čelu s Amerikancima; vlada u Zagrebu mjesecima je intenzivno obrađivana. Popuštanjem je hrvatska vlada na političkoj razini postigla dvije stvari: kratkoročno gledano, može računati s dotjecanjem novih financijskih sredstava, namijenjenih obnovi; sljedeća donatorska konferencija trebala bi biti u listopadu ove godine. Dugoročni je rezultat promicanje približavanja Hrvatske Europskoj uniji i NATO-u. Stoga je hrvatski program povratka posebno važan za međunarodnu zajednicu i humanitarne organizacije za pomoć izbjeglicama, angažirane u Hrvatskoj i Bosni, i to zato što napokon unosi dinamiku u proces povratka. Taj proces dosad nije pokrenut zato što su vlade i vlasti svih strana vrlo jasno slijedile politiku ometanja ili onemogućavanja povratka nepoželjnih prognanika i izbjeglica. Željele su - zanemarimo li lokalne iznimke - stvoriti 'etnički čista' područja, a ne novu etničku mješavinu. Bude li program povratka Srbima, izbjeglim u Bosnu, omogućio povratak u Hrvatsku, u republici srpskoj bit će oslobođen stambeni prostor, koji će potom moći biti stavljen na raspolaganje hrvatskim i bošnjačkim izbjeglicama. Tako će biti pokrenut 'vrtuljak povratka', očitovana je nada. Trenutačno u Saveznoj Republici Jugoslaviji živi 300 tisuća, u republici srpskoj 60 tisuća, a u zapadnim zemljama 40 tisuća hrvatskih Srba. Doduše, po hrvatskim navodima, spomenuti program pružit će mogućnost povratka samo za 227 tisuća osoba, od kojih je 25 tisuća već podnijelo zahtjev za povratkom, a 15 tisuća Srba vratilo se iz Jugoslavije već tijekom prošle dvije i pol godine. Ipak, ne treba očekivati da će novi program potaknuti na povratak u Hrvatsku čitave povorke srpskih izbjeglica - subjektivne su kočnice i objektivne zapreke prevelike. Mnogi izbjeglice udomaćili su se u svojim novim mjestima boravka - iako mnoge od njih žive u lošim uvjetima. Stoga nisu pretjerano spremni vratiti se u razorenu kuću u razorenom selu i ponovno početi od ništice. Nadalje, mnogi muškarci strahuju da im usprkos zajamčenoj amnestiji u Hrvatskoj prijeti suđenje zato što su za vrijeme rata bili pripadnici vojske takozvane republike srpske krajine. Povratnici sigurno moraju računati na razne oblike otpora lokalnih vlasti; najava programa u glavnom gradu jedna je stvar, a provedba, za koju su mjerodavni općinski moćnici na terenu, nešto sasvim drugo. No, najveća je zapreka povratku uzajamno nepovjerenje Hrvata i Srba, koje i dalje snažno potpiruju hrvatska televizija i vladi bliski listovi. Budućnost će pokazati može li hrvatski program povratka proizvesti u Bosni žuđenu dinamiku kako bi se 'vrtuljak povratka' uistinu počeo okretati. Za Dodikovu vladu u republici srpskoj povratak prognanika i izbjeglica vjerojatno će biti ispit. To se odnosi i na bošnjačke i hrvatske vlasti u bosanskoj federaciji. Navještaji su trenutačno bolji no što je uobičajeno. Nedavno je u Bosni došlo do podjele u Hrvatskoj demokratskoj zajednici (HDZ). Ona je dosada bila monopolistička stranka bosanskih Hrvata i nije postojala alternativa njezinoj tvrdoj nacionalističkoj politici. Nedavno je Krešimir Zubak, hrvatski predstavnik u tročlanom predsjedništvu, osnovao Novu hrvatsku inicijativu; tom formacijom želi promicati provedbu Daytonskog sporazuma. Zubak pritom očito računa na potporu Hrvata iz srednje i sjeverne Bosne. Mnogi od njih izgubili su svoje domove tijekom rata; pritom valja napomenuti da upravo u pitanjima povratka imaju sasvim drugačije interese od dosad prevladavajućih hercegovačkih ultranacionalista. Novoosnovana stranka smjesta je naišla na odobravanje zapadnih diplomata. Nekoliko mjeseci uoči izbora, među pripadnicima sve tri etničke skupine - i hrvatske, i bošnjačke, i srpske - javile su se 'daytonske stranke'. Budu li surađivale, mogu dodatno oslabiti poziciju nacionalista", naglašava novinar. 300230 MET jun 98