KRIMINALITET RASTE, RIJEŠENOST KAZNENIH DJELA U PADU
ZAGREB, 22. lipnja (Hina) - Izvješće zagrebačke policije o
sigurnosti u Zagrebu za prošli mjesec pokazuje porast
kriminaliteta za 44 posto u godinu dana, a razriješenost kaznenih
djela pala je za oko 31 posto. Zagrebački policajci riješili su 913
zločina od 2.170 ukupno prijavljenih.
U travnju je zagrebačkoj policiji prijavljeno 1.505 zločina, dok ih
je u svibnju bilo 2.170 ili 655 više. U većini zagrebačkih
policijskih postaja zabilježen je porast kaznenih prijava i pad
broja riješenih slučajeva. Policijska postaja Trešnjevka
zabilježila je prošli mjesec, u odnosu na svibanj prošle godine,
porast prijava za čak 212 posto, a policajci te postaje riješili su
u prošlom mjesecu tek 73 kaznena djela od 543 prijavljena.
U izvješću se navodi porast smrtno stradalih (47), lakše
ozlijeđenih osoba (305), prometnih prekršaja (oko 14 posto) i
nesreća (oko 6 posto) te prekršaja protiv javnog reda i mira (oko 10
posto). Pad je zabilježen kod broja požara. Ovako značajan porast
kriminaliteta i pad učinkovitosti policije u rješavanju zločina u
godinu dana, pokušao je za Hinu objasniti glasnogovornik
zagrebačke policije Josip Begović.
Međunaslov: Broj krađa raste, pad zlouporabe droga
On kaže da je za porast zaslužan velik broj djela imovinskog
kriminaliteta i to najviše džepne krađe (433 posto). Džepari su
počinili 179 krađa, dok ih je u svibnju prošle godine bilo samo 33.
Policija je utvrdila da se tim "sportom" bave i strani državljani u
Zagrebu, pretežno Rumunji i državljani BiH. Zabrinjava i porast
provala. U Zagrebu je izvršeno ukupno 820 raznih vrsta provala, a
njihova aktivnost očitovala se u neugodnom porastu od 97 posto.
Najviše provala, njih 113, izvršeno je u domove, što je porast za
163 posto. Što se tiče svih oblika krađa, sa 629 krađe porast u
odnosu na provale dostiže 101 posto.
Begović tvrdi da je vrijeme pred godišnje odmore najčešće kada se
bilježi porast imovinskog kriminaliteta, jer se kriminalci žele
materijalno osigurati za provođenje "godišnjeg odmora".
Bolna točka svakog grada je droga, a zagrebačka policija
zabilježila je u svibnju pad od 20 posto djela zlouporabe droge. Ta
djela se otkrivaju isključivo radom policije, pa se može dobiti
dojam da je policija zakazala na tom području. Međutim, Begović
ističe da je učestalim racijama Odjela za droge na mjestima gdje su
narkomani prisutni i prekidanjem nekih krijumčarskih lanaca preko
Zagreba smanjen dotok droge. Napominje da se policija ne zanosi da
će te akcije potpuno iskorijeniti problem droge, ali će nastojati
uhvatiti "dilere" koji opskrbljuju uličnu "mravlju" prodaju i tako
poštedjeti grad najezde veće količine droge.
Međunaslov: Promet i dalje zadaje glavobolje
Činjenicu da unatoč brojnim akcijama prometne policije broj
prometnih nesreća i poginulih na zagrebačkim cestama stalno raste,
Begović je prokomentirao rekavši kako je svaki porast broja
stradalih u prometu zabrinjavajući. Razlozi su povećan broj vozila
u gradu, što nije pratilo poboljšanje prometnica, a problem
predstavlja i nedostatak prometne kulture svih sudionika u
prometu, unatoč jakoj medijskoj kampanji u sklopu Nacionalnog
programa sigurnosti u prometu. Begović priznaje da policija nije
zadovoljna razinom usvajanja MUP-ovih medijskih poruka, jer
pješaci često ne koriste pješački prijelaz, a vozači ponekad ne
poštuju ograničenje brzine i prava pješaka. Među pješacima
najugrožnija su djeca i starije osobe. Begović drži da je policija
oduzela dosta vozačkih dozvola zbog vožnje u pijanom stanju i
podnijela prijave zbog prebrze vožnje, ali unatoč tome ima dosta
prometnih nesreća sa smrtnim posljedicama preko vikenda. Iako
akcije nisu postigle očekivani rezultat, posljedice bi bile još
gore da one nisu provedene, mišljenja je Begović.
Crna statistika zagrebačkih cesta u svibnju je bila 12 poginulih i
369 ozlijeđenih osoba u 1.682 prometne nesreće. Broj poginulih
porastao je u godinu dana za 140 posto.
Međunaslov: Ilegalno držanje oružja
Primjetan je porast djela u kojima je ugrožen tjelesni integritet
čemu je kriv još uvijek velik broj ilegalnog oružja, kaže on,
dodavši da je to vidljivo kod djela dovođenja u opasnost života (90
posto porast) kada dio frustriranih građana sklonih nasilju poseže
za oružjem na javnim mjestima. Nacrtom novog Zakona o oružju
pooštravaju se uvjeti dobivanja oružja i nadzor nad onima koji ga
legalno posjeduju, a MUP ga je predložio Vladi upravo zbog
slučajeva pucnjave na javnim mjestima. Dok se ne donese ovaj zakon,
u praksi vlada apsurdna situacija. Naime, ako građanin želi vratiti
ilegalno oružje policiji, ona mora protiv njega podnijeti kaznenu
prijavu zbog nezakonitog posjedovanja.
Begović ističe da je zbog toga u zadnje vrijeme bilo više slučajeva
da građani odbacuju eksplozivna sredstva uz cestu ili u grmlje, što
je opasno i ne pridonosi sigurnosti u gradu.
Unatoč vidljivom povećanju kriminaliteta, on drži da je stanje opće
sigurnosti u Zagrebu, a naročito imovinska sigurnost građana, još
uvijek zadovoljavajuća.
Imajući u vidu stalni pad riješenih slučajeva u posljednja dva
mjeseca, Begović kaže da temeljna i kriminalistička policija nije
personalno popunjena i misli da u Zagrebu nema previše policajaca s
obzirom na ukupan broj poslova koji se u ovakvoj tranzitnoj
metropoli mora sa sigurnosnog stanovišta obaviti. Postaje na užem
području Zagreba trebalo bi popuniti osobljem, jer pokrivaju
najugroženije dijelove grada.
Stanovite poteškoće u razrješavanju kaznenih djela u policijskim
postajama Begović tumači mogućnošću osumnjičenog po novom kaznenom
zakonu da se brani šutnjom, čime se kriminalci često koriste.
Policija više nema mogućnosti, kroz razgovor s kriminalcima doći do
saznanja o drugim kaznenim djelima koje je uhićeni zasigurno
počinio, ističe on i dodaje da se policija tome mora prilagoditi i
koristiti metode koje su predviđene člankom 180 novog Zakona o
kaznenom postupku. Tim člankom policiji se daje mogućnost da, uz
zakonske uvjete, tajno prati i prisluškuje kriminalce te se služi
metodom simuliranog otkupa i davanja potkupnine, kaže Begović i
dodaje da zbog neposjedovanja odgovarajuće tehničke opreme
zagrebačka kriminalistička policija nije koristila ove
mogućnosti.
Nenad Zlatović
(Hina) nz il
220850 MET jun 98
(Hina) nz il