ZAGREB, 16. lipnja (Hina) - Nakon progona iz Španjolske - 1492. i Portugala - 1499., sefardski Židovi počeli su se naseljavati diljem Mediterana, pa tako i u Dubrovniku. I dok je nedavno svečano obilježeno pet stoljeća od otkrića
Amerike, ta obljetnica nije bila i prigoda da se razmisli o sudbini španjolskih Sefarda, koji su Španjolsku smatrali svojom drugom domovinom. Sefardski Židovi u Dubrovniku bili su jedina etnička grupa kojoj je bilo dopušteno nastaniti se unutar gradskih zidina. Te je podatke, u predavanju posvećenu polutisućljetnu kontinuiranu životu židovske zajednice u Dubrovniku, večeras iznijela Ivana Burđelez, direktorica Međunarodnog centra hrvatskih sveučilišta u Dubrovniku.
ZAGREB, 16. lipnja (Hina) - Nakon progona iz Španjolske - 1492. i
Portugala - 1499., sefardski Židovi počeli su se naseljavati diljem
Mediterana, pa tako i u Dubrovniku. I dok je nedavno svečano
obilježeno pet stoljeća od otkrića Amerike, ta obljetnica nije bila
i prigoda da se razmisli o sudbini španjolskih Sefarda, koji su
Španjolsku smatrali svojom drugom domovinom. Sefardski Židovi u
Dubrovniku bili su jedina etnička grupa kojoj je bilo dopušteno
nastaniti se unutar gradskih zidina. Te je podatke, u predavanju
posvećenu polutisućljetnu kontinuiranu životu židovske zajednice
u Dubrovniku, večeras iznijela Ivana Burđelez, direktorica
Međunarodnog centra hrvatskih sveučilišta u Dubrovniku. #L#
Predavanje je održano u sklopu redovite tribine Sveučilišta u
Zagrebu, a autorica je govorila o rezultatima svojih arhivskih
istraživanja povijesti Sefarda na istočnoj jadranskoj obali. Uz
predstavnike Sveučilišta i dilomatskoga zbora te zagrebačke
Židovske općine, predavanju je bio nazočan i Albert Papo, član
obitelji Papo, jedne od najstarijih židovskih sefardskih obitelji
u Dubrovniku.
Dubrovačka sinagoga druga je, po starosti, aktivna sinagoga u
Europi i smještena je unutar gradskih zidina u Žudioskoj ulici.
Sefardi Dubrovnika dali su veliki prinos kulturnom i znanstvenom
životu Dubrovnika, a među njima bilo je i uspješnih trgovaca, ali i
špijuna koji su radili za kršćane ili muslimane. Rijetko i bogato
blago dubrovačke Židovske općine Dubrovnik koje je tijekom 1992.
bilo izloženo na izložbi u Jeshiva muzeju u New Yorku još uvijek je
tamo, podsjetila je Ivana Burđelez. Izrazivši nadu da će to blago
uskoro biti vraćeno Hrvatskoj, Ivana Burđelez je spomenula da su
predmeti u New Yorku pohranjeni u skladu sa zakonima muzejske
struke.
Koncem kolovoza u Dubrovniku će se održati drugi simpozij o
povijesti i kulturi Židova na istočnoj obali Jadranskoga mora,
rekao je predsjednik Židovske općine Zagreb i Koordinacije
židovskih općina u Hrvatskoj prof. dr. Ognjen Kraus. Nakon obnove,
pridodao je Kraus, za koju su već osigurana potrebna novčana
sredstva, i Dubrovački će arhiv biti još otvoreniji svim
zainteresiranim istraživačima.
(Hina) ip gk
162357 MET jun 98
(Hina) ip gk