LJUBLJANA, 10. lipnja (Hina) - Slovenski parlament započeo je u
srijedu sa završnim postupkom promjena zakona o denacionalizaciji
o čemu ne postoji potpuna suglasnost dviju vladajućih stranaka, a
još manje parlamentarne oporbe.
Zakonske promjene posljednjih su dana opet polarizirale javnost i
interesne skupine - vlasnike oduzetog i one koji se njome sada
koriste - a upitno je i vraćanje 37.000 hektara šuma rimokatoličkoj
crkvi.
Kako je pokazala i uvodna rasprava u vezi s izmjenama zakona na to
različito gledaju liberali premijera Janeza Drnovšeka i pučani
potpredsjednika vlade Marjana Podobnika. Prvi su i dalje za to da se
crkvi šume ne vrate jer su "feudalno vlasništvo", dok se Podobnik
zauzima za sporazum s nadbiskupm Francom Rodeom u duhu pisma o
dobrim namjerama koji su lani potpisali Rode i Drnovšek.
Današnja konzervatrivna oporba koja je izvorni zakon o
denacionalizaciji donijela 1991. godine u vrijeme kad je bila na
vlasti tvrdi da ga je nelogično mijenjati u sredini primjene
(riješena je samo trećina slučajeva), dok ljevica (koju podržavaju
i Jelinčičevi nacionalisti) govori o velikim društvenim nepravdama
izazvanim denacionalizacijom. Zmago Jelinčič smatra da bi
Slovenijom, ako novi zakon ne bi potvrdio njegov moratorij na
izvođenje nacionalizacije (prihvaćen uz podršku liberala i
reformiranih komunista 1995. godine), zapravo zavladali Vatikan i
austrijski grofovi preko vraćenog šumskog bogatstva. Nekadašnji
predsjednik vlade pod kojom je denacionalizacija omogućena Lojze
Peterle u svojoj je raspravi zastoj u denacionalizaciji pak označio
kao nastavak permanentne komunističke revolucije.
Živahnu i na trenutke nervoznu raspravu parlamentaraca uvjetovala
je i velika vrućina kakva se u Ljubljani početkom lipnja ne pamti
već dvadesetak godina budući da glavna dvorana Državnog zbora nema
odgovarajući sustav ventilacije.
(Hina) fl rb
101418 MET jun 98
(Hina) fl rb