FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

BBC 17. V. LETICA

Autor:
BRITANSKI RADIO - BBC 17. V. 1998. =(...) nekoliko tjedana ili mjeseci je Dubrovačka banka, dakle oko Dubrovačke banke, preciznije kazano oko upada Dubrovačke banke u monetarni sustav Hrvatske u iznosu od negdje 900 milijuna njemačkih maraka, opet su svi događaji. Borba različitih frakcija, onih koji su bili izravno uključeni i onih koji su bili posredno uključeni s onima koji uopće nisu uključeni. Tako da uz taj događaj svakako i smrt Gojka Šuška je imala nekakav utjecaj detonatora na vidljivost političkih sukoba koji su oduvijek tinjali unutar vrha HDZ-a. Afera s Dubrovačkom bankom uistinu je potresla temelje hrvatske politike otkrivši javnosti misteriozne političko-policijsko- financijaške veze klika u vrhu vlasti, koje se na različite načine bave neopravdanim bogaćenjem, izopačuju proces privatizacije i potkopavaju temelje gospodarskog sustava zemlje. Kakav to onda ostavlja dojam o moralnom liku hrvatske politike. Slaven Letica: = Pa, ja mislim da je hrvatska politika nažalost, prije svega, nekompetentna, odnosno ljudi koji vode hrvatsku gospodarsku politiku, prije svega se tu radi o ministru financija Borislavu Škegri, su apsolutno nekompetentni ljudi, a stvorena je u javnosti jedna fama kako su to ljudi koji su ostvarili gospodarsko čudo preko stabilne kune. Precijenjena je stabilna kuna, dovelo je do situacije da je kuna, odnosno novac, bila jedina roba koja se u Hrvatskoj mogla unosno prodavati, tako da su vlasnici novca, a to su bili bankari i ljudi koji su iz politike kontrolirali banke, postali na neki način prave mecene, ne samo hrvatskog gospodarstva, nego i hrvatske politike. - Najnoviji skandali do kraja su razgolitili i sukobe i borbu za vlast unutar Hrvatske demokratske zajednice, koja je svojim neprikosnovenim autoritetom jedino uspio zatomiti sam predsjednik Tuđman. Tako se dogodilo i ovaj put, kad su smrt utjecajnog ministra obrane Gojka Šuška, te sukob moćnih Tuđmanovih suradnika Ivića Pašalića i Hrvoja Šarinića, zaprijetili stranačkim raskolom. U posljednje vrijeme predmet unutarstranačkih nadmetanja je i ministar vanjskih poslova Mate Granić. On je višekratno napadan u medijima bliskim HDZ-u kao političar koji radi protiv interesa Hrvatske. Gospodin Granić se zalagao za to da Hrvatska prihvati zahtjeve međunarodne zajednice o uvjetima povratka Srba, čemu su se ogorčeno protivili konzervativci u vrhu HDZ-a. Ovotjednim donošenjem vladinog naputka kojim se otvara put za udovoljavanje Hrvatske tim uvjetima, Granićeva politika je odnijela pobjedu, no time njegov sukob s HDZ-ovim jastrebovima ne prestaje. Mnogi promatrači taj sukob tumače kao početak borbe za posttuđmanovsko razdoblje. Slaven Letica: = Mate Granić je nadaleko najpopularniji političar u Hrvatskoj. Kad to kažem, mislim i na popularnost samog predsjednika Tuđmana. U istraživanjima javnog mišljenja Mate Granića se pojavljuje daleko ispred svih političara HDZ-a. Na njegovoj je strani negdje danas oko 35 do 40 posto podrške hrvatske javnosti kad se radi o predsjedničkoj nominaciji na budućim predsjedničkim izborima. Daleko iza njega pojavljuju se Nikica Valentić, Franjo Gregurić i još nekoliko političara, tako da je stupanj ljubomore prema Mati Graniću unutar HDZ-a ogroman i da će njegov veliki problem biti da u tim budućim vremenima se izbori za unutarstranačku nominaciju za vodeću poziciju, zato što je vrh HDZ-a puno konzervativniji od same hrvatske javnosti, svi su antigranićevski raspoloženi. Osim toga on u nekoliko zadnjih javnih nastupa se vrlo jasno distancirao od antieuropske politike hrvatske Vlade, tako da je na neki način postao personifikacijom proeuropskih usmjerenja vlasti. A u hrvatskoj javnosti postoji jedna velika skupina novinara koja je eurofobski usmjerena i zbog toga sustavno napada gospodina Granića. - Spomenuli ste proeuropsku politiku gospodina Granića. To se tiče i cjelokupnog odnosa Hrvatske prema svijetu. Kako se moglo, po vašem mišljenju dogoditi da se Hrvatska od žrtve rata, od miljenice većine zapadnih zemalja kojoj su vrata Europe širom otvorena, sad odjedanput prometne, gotovo preko noći, u izopćenika kojega su dojučerašnji saveznici napustili i još ga, barem po atmosferi koja vlada u hrvatskim medijima, podvrgavaju nepravednom pritisku i prijete sankcijama? = Pa ja bih rekao da je isključiva krivnja na hrvatskoj vlasti, pa ako hoćete i osobno na predsjedniku Tuđmanu. Naime, svi pisani dokumenti o tijeku rata u Hrvatskoj pokazuju da je hrvatski domovinski rat po broju civilnih žrtva bio jedan od najhumanijih u modernoj europskoj povijesti. Prema podacima Srpskog demografskog foruma, u domovinskom ratu u Hrvatskoj poginulo je dvjesto šezdeset i ne znam koliko srpskih civila i ono što je hrvatska vlast trebala napraviti je ili intervenirati, ili rigorozno kazniti počinitelje tih rijetkih ratnih zločina. Umjesto toga u hrvatskoj javnosti je naprosto došlo ili do zataškavanja istine o zločinima, ili do prešutnog ili otvorenog simpatiziranja tih rijetkih zločina. Problemi su dakako i sa politikom povratka odbjeglih Srba i u tom pogledu Hrvatska naprosto se počela ponašati kao balkanska zemlja, odnosno zemlja koja prihvaća stanovite obaveze ne samo na riječima, nego i potpisuje dokumente, a onda te obveze ne izvršava i zbog toga je došlo do tih nesporazuma u odnosu Zapada prema Hrvatskoj. - Mnogi politički analitičari u Hrvatskoj smatraju da hrvatska oporba nije dosad iskoristila prilike koje su joj se nudile u borbi za vlast, prije svega zato što su oporbene stranke svoje uske interese pretpostavile stvaranju uspješnih koalicija. Mnogi smatraju da bi se odlaskom predsjednika Tuđmana i HDZ-a s vlasti vrlo brzo poboljšali odnosi Hrvatske s međunarodnom zajednicom, ali oporbene stranke nisu dosad uspjele formulirati ni ponuditi alternativnu strategiju u politici, gospodarstvu, kulturi i drugim aspektima života. S obzirom na to, pitamo na kraju prof. Leticu, kakvi su izgledi da Hrvatska u dogledno vrijeme postane uredna europska država, u kojoj se ne bi u psihozi nesigurnosti tragalo za unutrašnjim i vanjskim neprijateljima te istodobno tražila kompenzacija u maglovitim simbolima iz povijesti hrvatskog naroda, već bi racionalni moderni političari usmjeravali javnost prema istinskoj obnovi društva, razvoju prosvjete i zdravstva, ukratko prema stvaranju spokojne svakodnevnice, podobne za ulazak u 21¸. stoljeće. = Hrvatska je manageable country, tj. jedna zemlja s kojom se lako upravlja, pet milijuna ljudi koji mogu zarađivati od turizma 10 milijardi maraka, da ne kažem dolara, koji bi mogli vrlo brzo, da ne kažem preko noći, ali u svakako u dvije-tri godine postati jednom prosperitetnom europskom zemljom. Tako da ja, na žalost, ne očekujem veće promjene dok je sam predsjednik Tuđman na vlasti. Sljedeći parlamentarni izbori i posebice sljedeći predsjednički izbori, a to može značiti bilo što između šest mjeseci i dvije godine, dovode ponovno Hrvatsku u jednu pobjedničku poziciju. Da li će se to i dogoditi, teško je danas prognozirati zato što je naslijeđe vlasti HDZ-a, posebice u području gospodarstva, vrlo tragično, gotovo gore od naslijeđa zadnje komunističke elite. S doktorom Slavenom Leticom razgovarao je Žarko Vodinelić. (BBC) 180101 MET may 98

An unhandled error has occurred. Reload 🗙