ČLANSTVO HRVATSKE U WTO-U KRAJEM 1998. ILI POČETKOM 1999.

ZAGREB, 17. svibnja (Hina) - Hrvatska je u postupku pristupa Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (WTO) dosad održala pet krugova bilateralnih pregovora i tri kruga multilateralnih pregovora. Realno je očekivati da bi se ukupni postupak prijama Hrvatske u WTO mogao dovršiti 1998. ili početkom 1999. godine, stoji u materijalu Ministarstva gospodarstva pripremljenom za Drugu ministarsku konferenciju WTO-a, koja se održava od 18. do 20. svibnja u Ženevi.#L# Dosad su održane tri sjednice Radne skupine za prijam Hrvatske u WTO na kojima je u multilateralnim pregovorima razmatrana usklađenost hrvatskog trgovinskog, carinskog, deviznog, poreznog i drugog zakonodavstva s pravilima koja vrijede u ugovorima sklopljenima u WTO.U međuvremenu je obavljeno i niz izmjena u zakonodavstvu, kako bi se Hrvatska prije završetka procesa pregovora u WTO približila međunarodno dogovorenim standardima u trgovinskoj i carinskoj politici. Paralelno su se odvijali i bilateralni pregovori s 15 zemalja koje su izrazile svoj interes pregovarati o carinskim uvjetima za pristup njihovih roba na hrvatsko tržište i o uvjetima za pružanje usluga na hrvatskom tržištu. Bilateralni dogovor sa svakom od 15 zemalja o najvišim prihvatljivim stopama carinske zaštite u Hrvatskoj za pojedinu robu preduvjet je za završetak multilateralnih pregovora. Hrvatska je započela pripreme za pristupanje Općem sporazumu o carinama i trgovini (GATT) 1993., kada je istodobno počeo i postupak učlanjenja Hrvatske u WTO, jer je GATT sastavni dio režima WTO. Tijekom lipnja i srpnja 1996. godine Hrvatska je dostavila niz dokumenata i odgovora na dodatna pitanja zemalja članica, a Hrvatska je iznijela svoj prijedlog tarifnih koncesija odnosno ponudila robu na kojoj je spremna sniziti carinu kao svoju "ulaznicu" u članstvo Svjetske trgovinske organizacije. Također, obveza je Hrvatske priprema i prijedlog - popis najviših carinskih stopa i obvezivanje da ni pod kojim uvjetima neće povećati carine iznad stopa utvrđenih tim popisom. Stanje u bilateralnim pregovorima o carinama za uvoz industrijskih proizvoda je različito: izmjenom inicijalne ponude Vlade RH, maksimalna visina carinske zaštite iznosi 20 posto i odnosi se na naftne derivate, cement, gotove tekstilne proizvode, neke vrste papira, bitumenske proizvode (važeća carina iznosi 25 posto); za ostale proizvode visina carinske zaštite na koju se namjerava obvezati Republika Hrvatska nakon stjecanja članstva u WTO-u, u rasponu je od 10-15 posto. Iznimku čine one grupe proizvoda za koje najznačajniji pregovarački partneri (EU i SAD) inzistiraju na prihvaćanju dogovora u okviru Urugvajske runde pregovora o potpunom ukidanju carina (lijekovi, papir, željezo, čelik, obojeni metali, drvo i oprema za graditeljstvo, medicinska oprema, namještaj i igračke) ili harmonizaciju carina na razini 5,5 posto ili 6,5 posto za proizvode kemijske industrije. Za spomenute je proizvode prihvaćena nulata carinska stopa (0 posto) u slučajevima kada se radi o robi za koje, u sirovinskom segmentu, nema proizvodnih mogućnosti u Hrvatskoj ili se u domaćem prerađivačkom sektoru ne proizvode, a niti je za očekivati da bi se mogle početi proizvoditi. Kod proizvoda za koje postoje proizvodne mogućnosti ili se proizvode u određenom opsegu, zahtjev za ukidanjem carina nije prihvaćen, ali je prihvaćeno postupno sniženje carina kroz dvogodišnje ili petogodišnje razdoblje, ali tek nakon stjecanja članstva u WTO, na razinu 10 posto ili 5 posto. Za određene najosjetljivije proizvode crne metalurgije, industrije aluminija i papirne industrije, u sadašnjoj fazi pregovora unatoč zahtjevima za potpunim ukidanjem carina, one su zadržane na razini 15-18 posto i nije predviđeno njihovo stupnjevito snižavanje. Stoga je za očekivati u nastavku vrlo teške pregovore i dodatna pojašnjenja razloga zemljama članicama, radi kojih nisu učinjene veće koncesije kod ovih proizvoda. Harmonizacija carina u sektoru kemijske industrije kod najvećeg dijela proizvoda provedena je na način da su prihvaćene carine od 5,5 ili 6,5 posto ulaskom u WTO, s time da je kod dijela proizvoda koji se proizvode u Republici Hrvatskoj prihvaćanje te razine carinske zaštite prolongirano na dvije odnosno pet godina, osim kod umjetnih gnojiva kod kojih je predviđena carina od 15 posto. Kod poljoprivredno-prehrambenih proizvoda očekuju se najteži pregovori, jer većina pregovaračkih partnera još uvijek ocjenjuje predložene maksimalne carinske stope previsokima. Međutim, prihvaćeno je da se snižavanje carina za pojedine osjetljive proizvode obavlja postupno tijekom prijelaznog razdoblja od 5 godina. Ponuda hrvatske strane dovodi ukupnu prosječnu carinsku zaštitu za poljoprivredno-prehrambene robe na razinu od oko 27 posto, dok je prosječna važeća stopa carine za te robe oko 35 posto. Članstvo u WTO-u jedan je od uvjeta za ulazak u europske integracijske procese, osobito u Europsku uniju i CEFTA-a, a što je nesumnjivi hrvatski gospodarski prioritet i regionalno gospodarsko i političko usmjerenje. Odustajanje od članstva u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji i neprihvaćanje pravila WTO-a, dugoročno bi za Hrvatsku značilo gospodarsku izolaciju s nesagledivim posljedicama po daljnji razvitak, navodi se u dokumentu Ministarstva gospodarstva. Darko Buković (Hina) db db 171319 MET may 98