VRLO ŽIVA KULTURNA SURADNJA HRVATSKA POTPISALA 20 UGOVORA O KULTURNOJ SURADNJI

HRVATSKA POTPISALA 20 UGOVORA O KULTURNOJ SURADNJI ZAGREB, 9. svibnja (Hina) - Hrvatska je do sada potpisala 20 međudržavnih ugovora o kulturnoj suradnji, od kojih je 16 potvrdio Hrvatski državni sabor. Prvi je ugovor potpisan s Albanijom 1. veljače 1994., a zadnji s Portugalom 14. travnja 1998. Budući da su usklađeni nacrti, za potpise su pripremljena tri ugovora - s Egiptom, Indijom i Čileom. Hrvatska je Vlada u međuvremenu pokrenula postupak za sklapanje ugovora o kulturnoj suradnji s još osam država, među kojima su Rusija, Iran, tri baltičke i tri južnoameričke države. Programe o kulturnoj suradnji Hrvatska je zaključila s Francuskom, Kinom, Turskom, Slovenijom, Albanijom, Slovačkom i Madžarskom, a protokole s Njemačkom, Austrijom i njemačkom pokrajinom Bavarskom. #L# Po ocjeni pomoćnice ministra kulture Seadete Midžić Hrvatska u okviru mogućeg ima vrlo živu i razvijenu kulturnu suradnju sa svijetom, koja je u stalnu usponu. Posebno je razvijena suradnja s Francuskom i Njemačkom te sa susjednim zemljama - Austrijom, Slovenijom, Madžarskom i Italijom. Neke zemlje ugovore o kulturnoj suradnji smatraju nepotrebnima te daju prednost izravnoj suradnji kulturnih ustanova, kaže pomoćnica ministra, dometnuvši kako Ministarstvo kulture ima osobito dobru suradnju s UNESCO-om, što se posebno odnosi na suradnju eksperata glede obnove ratom razorene i oštećene kulturne baštine, pa je UNESCO primjerice podupro obnovu spomenika i planiranje obnove Vukovara te projekt HAZU "Hrvatska i Europa". Međunaslov: Glavni kulturni događaji "U Ministarstvu kulture držimo kako je dobro imati zaključene ugovore u kojima se određuju načela suradnje, na temelju kojih se suradnja može razvijati u raznim smjerovima i na razne načine", napomenula je Seadeta Midžić, dometnuvši kako hrvatska država "nastoji odgovoriti na sve poticaje, predstaviti svoje kulturno bogatstvo i prepoznatljivo iskazati svoj identitet". Ministarstvo podupire suradnju kulturnih ustanova, ansambala, pojedinaca i amatera, koji nisu formalno vezani uz "velike kulturne ustanove" te naročito želi razvijati hrvatsku sredozmenu i podunavsku kulturnu sastavnicu, kazala je. Inače glavnim kulturnim događajem godine smatra predstavljanje hrvatske kulturne politike u Vijeću Europe, što je izvanredno povoljno ocijenila ta najstarija europska ustanova. Iz vrlo bogata sadržaja hrvatskih kulturnih nastupa u svijetu Seadeta Midžić posebno izdvaja ovogodišnji nastup na Svjetskoj izložbi "Expo" u Portugalu, gdje je upravo u toku izložba Rimsko staklo u Hrvatskoj, zatim sljedeće godine izložbu "Kršćanstvo u Hrvata - vjera, kultura i umjetnost" u vatikanskome Salonu Siksta V., izložbu Tisuću godina hrvatske skulpture u Kini te sudjelovanje u europskom kulturnom programu u Weimaru - gradu kulture i na Venecijanskom biennalu - žarištu kulture gdje se može sagledati svo bogatstvo suvremenih kretanja. Osim nastupa na biennalu u Sao Paulu, Hrvatska će pod kraj lipnja i u početku srpnja sudjelovati u Londonu na Festivalu središnjoeuropske kulture i umjetnosti, a na jesen na velikoj izložbi u Egiptu, na Kairskome biennalu. Međunaslov: Prvi nastup u Moskvi Za Dan hrvatske državnosti u Moskvi će biti priređena prva skupna izložba hrvatskih slikara (Šutej, Lipovac, Artuković, Lapuh...), što je i prvi nastup u Ruskoj Federaciji od uspostave hrvatske samostalnosti. Pod kraj svibnja pripremaju se Dani hrvatske kulture u Slovačkoj, a pod kraj godine u Poljskoj. U sklopu Dana hrvatske kulture u Slovačkoj bit će otvorena velika izložba hrvatske grafike, koja je bila postavljena u Madžarskoj, a u tijeku je u Turskoj i Indiji. Na jesen će hrvatska novija filmska proizvodnja, dokumentarni i avangardni filmovi biti prikazani u Rotterdamu u sklopu predstavljanja europskoga filma. Hrvatska ima dugu tradiciju u kulturnoj suradnji s Bavarskom. U Ludbregu je, u suradnji s Bavarcima, osnovana restauratorska jedinica i obnovljen dvorac, gdje su obnavljani spomenici kulture i iz istočne Slavonije. Po riječima Seadete Midžić Ministarstvo kulture, da bi potaknulo razvoj međunarodne kulturne suradnje, surađuje i s gradovima i županijama. "Želimo potaknuti sve, od ustanova do amatera, na kulturnu suradnju, omogućiti im da predlažu projekte, koje će stručnjaci prosuđivati a Ministarstvo podupirati", kazala je. Dodala je kako se ne potiču samo nastupi u inozemstvu nego i razne kulturne priredbe u Hrvatskoj, na kojima se predstavljaju kulture europskih zemalja, što je izraz izravne i neizravne suradnje, a povremeno se radi i u koprodukciji, kao primjerice Dubrovačke igre, zagrebački Muzički biennale, Festival crtanoga filma, Tjedan suvremenoga plesa. M. Curać (Hina) mc mi 091204 MET may 98