2. V. BELGIJSKI LE SOIR - NATO

BELGIJA LE SOIR 2. V. 1998. Amerika još brine o Europi "To je bio glavni ključ koji je trebao otvoriti vrata NATO-a državama srednje Europe. Zapravo, zbog glasovanja američkog Senata koje je dugo vremena bilo upitno, Clintonova je uprava pritiskala svoje saveznike i ograničila prvi krug proširivanja na samo tri države. I upravo zbog tog problematičnog glasovanja pregovaralo se o pristupu novih država koje bi NATO najmanje stajale. Strahovalo se od novog izolacionističkog reagiranja po čemu su poznati američki senatori. Nije ga bilo. Naprotiv, velika većina senatora koja je prihvatila proširenje jasno pokazuje da je SAD i dalje jako zainteresiran za održavanje sigurnosti na starom kontinentu. Osim toga, to je i znak ohrabrenja za sve države iz nekadašnjeg sovjetskog utjecajnog kruga i pokazatelj da se brišu granice iz Jalte. Bill Clinton je od otvaranja NATO-a napravio prioritet svojeg drugog mandata. Stoga je i za njega ovo lijepa pobjeda. Utjecaj birača poljskog, mađarskog i češkog podrijetla u SAD-u sigurno je tome dosta pridonio. Jednako kao i pristajanje tih triju država uz američke stavove tijekom nedavnih kriza, osobito u vrijeme kad je SAD Iraku prijetio zračnim udarima. Ali treba priznati Clintonovoj upravi i to da se pri tom ratificiranju proširenja ponašala voluntaristički, zatvoreno, lukavo i da je odugovlačila. Taj je uspjeh u velikoj suprotnosti s neuspjehom koji je gotovo istodobno Bijela kuća pretrpjela u još jednom od svojih prioritetnih problema: plaćanju američkih dugova UN-u. Taj isti Senat upravo je prihvatio plaćanje, ali pod uvjetom da se taj novac ne može iskoristiti za politiku planiranja obitelji primjenom pobačaja. A to Predsjednika obvezuje na uporabu veta i zapravo zamrzava otplaćivanje duga. Da bude jasnije: NATO je najvažiji. UN nije toliko važan. Sada kad izgleda da je to prvo proširenje NATO-a nakon razdoblja hladnog rata osigurano - nema nijedne druge NATO-ove članice koja bi se tome mogla usprotiviti - ta se organizacija sada mirno može posvetiti ostalim izazovima. Najprije smirivanju Kosova budući da je Albanija od NATO-a zatražila posredovanje. Europeizaciji svojih zapovjednih struktura, s mogućim povratkom Francuske. Izradi novog strateškog koncepta, sa zamršenim pitanjem koje je njegovo novo polje djelovanja. A na kraju, nastavak proširivanja na istok i odnosi s Moskvom. U sljedećem valu proširivanja trebale bi se uključiti i baltičke države, a to je izvanredno osjetljivo područje. Američki se Senat upravo izjasnio kao sklon tome proširenju, ali ovaj put većina nije bila tako uvjerljiva. Tako da ta utakmica još nije dobivena", piše Pirre Lefevre. 040054 MET may 98