KAKO JE JEDAN REDOVIT POSAO ISPOLITIZIRAN

ZAGREB, 29. travnja (Hina) - Ravnateljica Gradskih knjižnica grada Zagareba Anka Katić-Crnković smatra da je otpis knjiga, što je redovit posao u svim knjižnicama, ispolitiziran te da se pokušava zlouporabiti i stvoriti dojam kako je na djelu nečasan posao "čišćenja knjižnica od srpskih autora i ćirilice". Ona je danas izjavila Hini da je prema srpskoj književnosti isti odnos kao prema svim stranim književnostima. Knjiga koja se traži dobije se i sve su knjige pristupačne, dometnula je. #L# Pišući nedavno u ljubljanskom "Delu" o otpisu knjiga u knjižnici "Bogdan Ogrizović" i zagrebačkim knjižnicama, novinar Ratko Čangalović objavio je u napisu "Kad gore knjige, pucaju kosti" izjavu anonimne knjižničarke po kojoj se "bez prestanka događaju otpisi knjiga srpskih autora" te ustvrdio kako se može dogoditi da Hrvati u bliskoj budućnosti zbog prenagljenosti i ograničenosti pojedinih čistunaca "postanu nepismen narod". Ravnatelj knjižnice "Bogdan Ogrizović" Toma Živković kaže da je otpis knjiga najobičniji knjižnični posao te da se u njegovoj knjižnici ne vodi nikakva "haranga protiv srpskih autora ili ćirilice". "Od 1987. u knjižnici nije rađen otpis knjiga, koji se inače radi svake godine, pa smo pri preuređenju knjižnice 1996. otpisali 17.000 knjiga", kazao je, dodavši kako su otpisane uglavnom nestale i oštećene i manjim dijelom neaktualne knjige. Među otpisanim knjigama ima i pet tisuća stranih knjiga na engleskome, francuskom, talijanskom i njemačkom jeziku. Po njegovim riječima knjiga je u narodnim knjižnicama potrošna roba, koja se posuđuje dok se ne ošteti. Kvalitetno uvezene knjige, za razliku od broširanih, traju duže, kazao je, dodavši kako su knjižnici velik problem krađa i nevraćene knjige. Samo prošle godine nije vraćeno oko tisuću knjiga i one moraju biti otpisane, izjavio je, napomenuvši kako je njegova knjižnica oko 250 otpisanih knjiga ustupila "Prosvjeti" za manjinske knjižnice. Ravnateljica Knjižnica grada Zagreba Anka Katić-Crnković izjavila je kako je lanjske godine u 28 knjižnica otpisano 60.000 knjiga te da je istodobno nabavljeno 82.000 knjiga. Kad je riječ o otpisu, to su uglavnom nestale ili uništene knjige, kazala je. "Na policama Gradske knjižnice, najveće zagrebačke knjižnice nalaze se i nadalje svi srpski autori koji su bili i prije. Ništa nismo izbacili, otpisane su samo oštećene knjige koje su neuporabljive", izjavila je. Gradska knjižnica od svih gradskih knjižnica u Zagrebu ima najveći knjižnični fond, gotovo 300.000 naslova, i ona je prošle godine otpisala pet tisuća naslova. U slobodnu pristupu u njoj je 6000 knjiga, a ostale su u spremištu. Tako su, primjerice, u slobodnu pristupu tri police talijanske književnosti, dvije police ruske književnosti, po jedna polica slovenske i srpske književnosti i td. U spremištu knjižnice ima 56 polica srpske književnosti, 20 polica talijanske književnosti, 75 polica francuske književnosti i td. Ravnateljica knjižnice "Medveščak" Sanja Pavlaković kaže kako bi se po svjetskim standardima knjižnični fond trebao promijeniti svakih 10 godina, ali kako nema novca, fond te knjižnice je star između 20 i 30 godina. Kad bi bilo više novca, više bi se knjige otpisivale, kazala je. Po njezinim riječim otpis ne može biti veći od priljeva. Kaže da je prošle godine u njezinoj knjižnici otpisano tri tisuće knjiga, od kojih su više od 90 posto nestale i uništene knjige, a ostatak neaktualni naslovi. Ako je neki autor izostavljen iz školske lektire, nama ne treba 60 svezaka takvih knjiga, nego tek nekoliko svezaka, kazala je. (Hina) mc 291558 MET apr 98