54. ZASJEDANJE KOMISIJE UN-A ZA LJUDSKA PRAVA

ŽENEVA, 21. travnja (Hina) - Na 54. zasjedanju Povjerenstva Ujedinjenih naroda za ljudska prava, koje okuplja predstavnike iz 53 zemlje, u utorak je osuđeno kršenje ljudskih prava u niz zemalja širom svijeta.#L# Povjerenstvo je upozorilo na "sustavna, proširena i izrazito ozbiljna kršenja" ljudskih prava u Iraku, usprkos nastojanjima Rusije da ublaži nacrt rezolucije. Iračko izaslanstvo oštro je i odlučno odbilo navode UN-ova povjerenstva, okrivljujući pritom međunarodne sankcije za smrt 1,5 milijuna Iračana od 1991. godine, i optužujući Povjerenstvo da "je zatvorilo oči pred stvarnim zločinom istrebljenja koji se upravo odigrava". Rezoluciju protiv Iraka podržale su 32 zemlje, a 21 zemlja je glasovala suzdržano, uključujući Rusiju i Kinu - dvije stalne članice Vijeća sigurnosti. Rusko izaslanstvo ustvrdilo je da se u nacrtu rezolucije nije vodila briga o promjenama u iračkom društvu, dodavši da "u cjelini, postoji dojam da je u Iraku moguć napredak na području ljudskih prava". Velika Britanija je u ime Europske unije (EU) podnijela prijedlog rezolucije o Demokratskoj republici Kongo (DRC - bivši Zair) u kojem se izražava "ozbiljna zabrinutost" zbog zabrane djelovanja političkih stranaka i nevladinih udruga, te uhićenja i izgona glavnih oporbenih čelnika, kao i okolnosti pod kojima je prošli tjedan morala biti obustavljena istraga UN-a oko pokolja koji su nad izbjeglicama iz plemena Hutu prošlog svibnja počinile Kabiline snage i saveznici iz ruandskog plemena Tutsi. Rezolucija je usvojena s 28 glasova. Sedam zemalja je bilo protiv a 18 suzdržano. Prijedlog EU o Myanmarmu (Burmi) u kojem se izražava zabrinutost zbog raznih zloupotreba, uključujući samovoljna smaknuća, mučenja i odmazdu nad etničkim i vjerskim manjinama, usvojen je bez glasovanja. Povjerensvo je, također na prijedlog EU, usvojilo rezoluciju o Nigeriji u kojoj se osuđuju ozbiljna kršenja sloboda od strane vojne hunte i traži oslobađanje pobjednika predsjedničkih izbora iz 1993. godine Moshooda Abiole. Povjerenstvo traži oslobađanje političkih zatvorenika, predstavnika sindikata, branitelja ljudskih prava i novinara. Rezolucija je izazvala čuđenje kod nigerijskog ministra vanjskih poslova Tome Ikimia koji je prošli tjedan u Ženevi oštro kritizirao Povjerenstvo UN-a za ljudska prava i optužio Veliku Britaniju, bivšu kolonijalnu silu, da uz potporu EU želi destabilizirati Nigeriju. Kuba je prvi put izbjegla osudi Povjerenstva za ljudska prava unatoč nastojanjima SAD za drugačijim ishodom. Dapače, u nacrtu rezolucije se pozdravlja sve veća snošljivost spram vjerskih ustanova i aktivnosti i nedavno oslobađanje veće skupine političkih zatvorenika. Traži se, između ostalog, produženje mandata za još godinu dana posebnom izvjestitelju za Kubu Carlu-Johanu Grothu. Groth je u svom zadnjem izvješću u travnju kao glavne prigovore, što je sadržano i u najnovijoj rezoluciji, naveo nedostatak političkih i sindikalnih sloboda, ali je ujedno i kritizirao postojeći američki embargo koji, prema njegovim riječima, vodi "k očuvanju postojećeg sustava na Kubi". (Hina) vk rt 211827 MET apr 98