ZAGREB, 17. travnja (Hina) - Akademik Franjo Fancev zaslužan je da se hrvatska književna baština jasno prepoznaje kao tropismena i trojezična. Fancev je postavio i dobre temelje za istraživanje najstarijega razdoblja hrvatske
književnosti, a razlučio je i faze hrvatskoga narodnog preporoda i "prepoznao" ilirski pokret kao jednu od tih faza. Tako je o dijelu znanstvenoga rada književnoga povjesničara i filologa Franje Fanceva, rođena u Virju 24. rujna 1882., govorio prof. dr. Josip Bratulić, predstavljajući danas u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici (NSK) u Zagrebu zbornik posvećen tom velikanu hrvatske filologije.
ZAGREB, 17. travnja (Hina) - Akademik Franjo Fancev zaslužan je da
se hrvatska književna baština jasno prepoznaje kao tropismena i
trojezična. Fancev je postavio i dobre temelje za istraživanje
najstarijega razdoblja hrvatske književnosti, a razlučio je i faze
hrvatskoga narodnog preporoda i "prepoznao" ilirski pokret kao
jednu od tih faza. Tako je o dijelu znanstvenoga rada književnoga
povjesničara i filologa Franje Fanceva, rođena u Virju 24. rujna
1882., govorio prof. dr. Josip Bratulić, predstavljajući danas u
Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici (NSK) u Zagrebu zbornik
posvećen tom velikanu hrvatske filologije. #L#
Ravnatelj NSK-a dr. Josip Stipanov podsjetio je da je Fancev dugo
godina bio i knjižničar, a od 1919. do 1926. i ravnatelj Sveučilišne
knjižnice. Rekao je da je predstavljanje zbornika priređeno "pod
dva vremenska znaka" - uoči Dana hrvatske knjige (22. travnja) te u
povodu obilježavanja 55. godišnjice Fancevljeve smrti.
Zbornik su izdali Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu i treća je
knjiga tiskana u sklopu književnoga niza "Hrvatski književni
povjesničari". Suizdavači su Filozofski fakultet zagrebačkoga
Sveučilišta, zadarski Filozofski fakultet, Hrvatsko filološko
društvo iz Zagreba i Zadra te Zavod za povijest hrvatske
književnosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Glavni
urednik zbornika prof. dr. Tihomil Maštrović podsjetio je su u tom
književnom nizu dosad tiskani i zbornici o Mihovilu Kombolu i
Slavku Ježiću.
Zbornik donosi 24 stručna izlaganja sa znanstvenoga skupa
posvećena znanstvenoj djelatnosti Franje Fanceva, a održana u
ožujku prošle godine u Zagrebu, Virju i Zadru. Po riječima urednika
prof. dr. Stipe Botice, u zborniku je okupljena građa koja bi mogla
biti od velike koristi budućim istraživačima hrvatske književne
baštine. Uz ostalo, zbornik sadrži i 166 bibliografskih jedinica
objavljenih iz opusa Franje Fanceva, a odabran je niz relevantnih
tema i raščlambi. Teme se, pridodao je Botica, mogu podijeliti na
one književno-teorijskoga pristupa i književno-povijesnoga te
teme koje obrađuju povijesna pitanja i kulturološke činjenice. Uz
to, objavljena izlaganja otkrivaju i Fanceva kao jednog od najvećih
znalaca povijesti Reda isusovaca u Hrvatskoj, ali i Fanceva kao
dobroga poznavatelja "dobrovolje" (bona volunatas) koji je sakupio
230 napitnica nastalih među Hrvatima.
(Hina) ip mć
171643 MET apr 98
(Hina) ip mć