ZAGREB, 8. travnja (Hina) - Prijedlog novoga mirovinskog zakona, koji se nalazi pred drugim saborskim čitanjem, ne rješava probleme sadašnjih umirovljenika jer ih, umjesto da im osigura ostvarivanje stečenih prava, tretira kao
socijalnu kategoriju, a sadašnje radnike dovodi u neizvjesnost oko ostvarivanja prava na mirovinu, čulo se danas na okruglom stolu Socijal-demokratske partije Hrvatske (SDP). U raspravi je istaknuta potreba pokretanja javne rasprave prije donošenja mirovinskog zakona i izmjena, među ostalima, odredaba o usklađivanju i izračunu mirovina te upravljanju mirovinskim fondom.
ZAGREB, 8. travnja (Hina) - Prijedlog novoga mirovinskog zakona,
koji se nalazi pred drugim saborskim čitanjem, ne rješava probleme
sadašnjih umirovljenika jer ih, umjesto da im osigura ostvarivanje
stečenih prava, tretira kao socijalnu kategoriju, a sadašnje
radnike dovodi u neizvjesnost oko ostvarivanja prava na mirovinu,
čulo se danas na okruglom stolu Socijal-demokratske partije
Hrvatske (SDP). U raspravi je istaknuta potreba pokretanja javne
rasprave prije donošenja mirovinskog zakona i izmjena, među
ostalima, odredaba o usklađivanju i izračunu mirovina te
upravljanju mirovinskim fondom. #L#
Uz saborske zastupnike SDP-a i druge stručnjake, u raspravi je
sudjelovao i ministar rada i socijane skrbi Joso Škara.
Naglasivši kako je svrha današnjeg skupa upoznati se sa sadržajem
novoga zakonskog prijedloga, predsjednik Kluba zastupnika SDP-a
Mato Arlović ocijenio je kako Nacrt konačnog zakona o mirovinskom
osiguranju, iako dosta izmijenjen nakon prvog čitanja, još nije za
prihvaćanje te je nužno i njegovo treće čitanje. To je potvrdio i
ministar Škara, napominjući da će do trećeg čitanja biti provedena
javna rasprava te da će se sva sporna pitanja usklađivati i na
Gospodarsko-socijalom vijeću.
Glavni tajnik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) Vitomir
Begović priopćio je zajednička stajališta SSSH i SDP-a vezana uz
mirovinsku reformu, ističući da je za uspjeh mirovinske reforme
presudno kretanje zaposlenosti te razvoj gospodarstva. Begović
tako spornom drži dobnu granicu za odlazak u mirovinu (65 godina),
te smatra da je mirovine potrebno usklađivati i s troškovima života
te s plaćama. Primjena novog zakona trebala bi, dodao je, početi
godinu dana kasnije, tj. 1. siječnja 2000., kako bi ostalo dovoljno
vremena za donošenje podzakonskih akata.
Dopredsjednik Sindikata umirovljenika Hrvatske (SUH) Ivan
Nahtigal drži da aktualnu vrijednost mirovine treba regulirati
Zakonom umjesto da je početkom godine određuje Vlada, te predlaže
da ona bude 75 posto od prosječne plaće. Zauzeo se za tripartitno
upravljanje mirovinskim fondom te da se odredi polazna razina
mirovina prije ulaska u reformu.
Mirovinska reforma ovisi o gospodarstvu, a ono je danas u recesiji
koliko god to Vlada odbijala prihvatiti, ocijenila je uz ostalo
saborska zastupnica Željka Antunović, dodajući kako se preko
mirovinskih fondova željelo prikriti "promašaje pretvorbe".
(Hina) mt db
081444 MET apr 98
(Hina) mt db