TKO U ZAGREBU (IPAK) MOŽE NAĆI POSAO?

ZAGREB, 7. travnja (Hina) - Kakav se posao, ipak, može naći u Zagrebu na burzi na kojoj je trenutačno više od 45.000 nezaposlenih? Od tri tisuće slobodnih radnih mjesta, koliko su, u prosjeku, zadnjih mjeseci poslodavci prijavljivali Zavodu za zapošljavanje, najviše se, više od tisuću, tražilo pomoćnih i građevnih radnika, kvalificiranih zidara i tesara, čuvara zaštitara i skladištara. Među visokoobrazovanim stručnjacima najlakše su nalazili posao informatičari, koji već dulje vremena drže rekord među deficitarnim zanimanjima, a gotovo ih i nema među prijavljenim nezaposlenima. #L# Pod kraj veljače zagrebačkomu Zavodu za zapošljavanje poslodavci su, među potrebama za stručnjacima s visokom naobrazbom, prijavili i slobodna radna mjesta za oko tri stotine ekonomista, stotinjak pravnika, osamdesetak elektroinženjera i pedesetak strojarskih inženjera (na burzi je oko 280 nezaposlenih diplomiranih ekonomista, oko 200 diplomiranih pravnika i oko 120 strojarskih inženjera, a elektronženjera nema na burzi). Uz takve podatke Zavoda za zapošljavanje, koji svjedoče da je porast nezaposlenosti nastavljen (11 posto više prijavljenih nezaposlenih nego u veljači prošle godine), o ponudi i potražnji na tržištu rada ponešto se može saznati i listanjem malih oglasnika u listovima. U jednome broju zagrebačkoga tjednog oglasnika moglo se, primjerice, naći 400 oglasa pojedinaca koji su tražili, a 300 koji su posao nudili. Najviše nezaposlenih (pedesetak) nudilo se za posao vozača, zatim za kućanske poslove i čuvanje djece te za rad u trgovinama. Među 400 poslotražitelja preko malog oglasnika 12 je spremno prihvatiti "bilo kakav posao". Istodobno su poslodavci najviše tražili osoblje za rad u kafićima ili restaurantima (stotinjak), u frizerskim salonima i trgovinama (šezdesetak) te u kućanstvu ili za čuvanje djece. I mali oglasnik potvrđuje potražnju za zidarima i tesarima - primjerice, u promatranu tjednu tražilo ih se desetak. Prijaviti slobodno radno mjesto Zavodu za zapošljavanje zakonska je obveza poslodavca, ali oni nisu obvezni ta radna mjesta i popunjavati putem zavoda. Tek oko 30 posto poslodavaca preko burze doista traži radnike, procjenjuje Milica Kazić-Jelić, načelnica Odjela za posredovanje pri zapošljavanju u zagrebačkome Zavodu. Procjenjuje da oko 50 posto nezaposlenih ne traži ili se ne nada da će naći posao preko zavoda, već da se tu prijavljuju kako bi ostvarili određene socijalne povlastice, najčešće pravo na zdravstveno osiguranje. Poslodavci, po riječima glavnoga ravnatelja Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) Željka Ivančevića, do radne snage dolaze najčešće u novinskim oglasima te u osobnim razgovorima. Oni od zavoda za zapošljavanje i ne očekuju pomoć tako da im se pošalju neki ljudi u poduzeće ili im se preporuči da ih zaposle. Ivančević kaže kako poslodavci trenutačno ne najavljuju potrebe za većim zapošljavanjem. Takvo bi stanje donekle mogle popraviti najavljene vladine mjere za smanjenje poreznih opterećenja u cijeni rada, no u konačnici pomogao bi samo jači oporavak gospodarstva. Do sada su poslodavci, kaže Ivančević, najviše zapošljavali u trgovini, ali se sve više traže i zanimanja u drvnoj i metalnoj industriji. Poslodavcima nedostaje stručnjaka s visokom naobrazbom u financijskim uslugama, osiguranju, bankarstvu, savjetodavstvu, marketingu i prometu nekretninama. Na vodećim mjestima u pojedinim hrvatskim bankama rade i stručnjaci iz inozemstva. Đurđa Beraković (Hina) bdj il 070718 MET apr 98