RUSIJA-IZVESTIJA 1. 4. 98. GORBAČOV O ULAGANJIMA

RUSIJA IZVESTIJA 1. IV. 1998. U Rusiju treba požuriti ne čekajući lijepo vrijeme Mihail Gorbačov, bivši predsjednik SSSR-a, piše o mogućnostima i zaprekama pri stranim ulaganjima u Rusiji: "Je li tvrdnja o teškom gospodarskom položaju Rusije spojiva s pozivima na ulaganje u rusko gospodarstvo? Pitanje nije suvišno ni jednostavno. Postavljaju mi ga prigodom mojih putovanja izvan zemlje i brojnih susreta s političarima, poslovnim ljudima i pripadnicima najrazličitijih društvenih krugova. (...) Istodobno pozivam svoje sugovornike iz inozemstva na velika i dugotrajna ulaganja u rusko gospodarstvo. Proturječja tu nema. (...) Zašto zapadni ulagači još ne žure s velikim ulaganjima u rusko gospodarstvo? Ne skidam krivnju s naše vlade. Predugo nas je kljukala pričama kako gospodarski rast samo što nije počeo. Premalo je učinjeno na zakonskoj zaštiti prava ulagača, na suzbijanju korupcije i kriminala. Na rusko tržište treba privući strateške ulagače, a ne špekulante. No postoje i drugi razlozi. Plahosti zapadnog biznisa djelomice pomažu i glasila. Slika koju ona rišu je jednostrana. Primjerice, kada se bave važnom temom kriminala u današnjoj Rusiji, oni se toliko zanesu da zbune sami sebe i moguće ulagače. Nema dvojbe, kriminal i korupcija gorući su problem u Rusiji. Ipak ću navesti jedan konkretan primjer. Samo u Moskvi ima najmanje osamsto zastupništava velikih i srednjih njemačkih tvrtka. Koliko mi je poznato, samo nekolicina odlazi iz Rusije. Teško mi je zamisliti da bi te tvrtke (kao i američke, francuske i japanske) radile s gubitkom. Znači, postoji interes, postoji polje rada i vjera u uspjeh. No čudno je ovo: oni koji rade u Rusiji ne nastoje opovrgnuti priče o 'nepodnošljivim ruskim uvjetima' za posao. Možda je razlog u tome što im jednostavno ne trebaju konkurenti? Postoji još jedan razlog. Među ruskim industrijalcima i financijerima ima i dosta onih koji su spremni raspaljivati bojazni na Zapadu i koji nisu zainteresirani da strani ulagači dođu u Rusiju. Njima odgovara vlastiti monopol ili polumonopol na ruskom 'terenu'. Uvjeren sam da je strašenje prilikama u Rusiji uvelike umjetne naravi. Ne treba ni suviše ozbiljno uzimati 'ocjene' koje našoj zemlji daju specijalizirane agencije. U njima se nazire i politički čimbenik i težnja da se 'operu' od nedavnih neuspjelih procjena drugih zemalja i jednostavno, netočna raščlamba. A kriza vlade vjerojatno nije zadnja. Ona se može razvijati po različitim scenarijima. No promjene u vladi ne mogu utjecati na načelne zaključke koji se temelje na rečenoj raščlambi. Rizik postoji u svakom poslu. Tako postoji i u ulaganju kapitala u rusko gospodarstvo. No političkog rizika - opasnosti od naglog vraćanja natrag - više nema, a gospodarski rizik nije puno veći od normalnog rizika s kojim je povezan svaki posao. (...) Tako i u Rusiju treba ići ne čekajući na lijepo vrijeme. Ići s izravnim, strateškim ulaganjima, okrećući se ponajprije k financiranju ozbiljnih projekata, k tvrtkama i tehnologijama koje puno obećavaju, a ne k brzoj spekulativnoj koristi i izvozu novca. Onaj tko ima ozbiljne i dugoročne nakane, nedvojbeno će izvući korist ako odmah krene u Rusiju. Ne savjetujem vam da zakasnite na taj vlak." 020001 MET apr 98