DELO - INTERVIEW MEJAK - 31. III.

SLOVENIJA DELO 31. III. 1998. 'Još je dobro da imamo razdvojen financijski sporazum s vjerovnicima' "Vlada je u veljači obrađivala informaciju o stanju na području pregovora o sukcesiji bivše SFRJ i zadužila ministarstvo vanjskih poslova da pripremi prijedlog za buduće djelovanje i organiziranost na tom području. Što to znači za pregovore u sukcesiji ubuduće, pitali smo dr. Mirana Mejaka koji je šest godina vodio slovensko izaslanstvo, posljednji put prošloga tjedna na bruxelleskom susretu izaslanstava država nasljednica kod međunarodnog posrednika sira Wattsa. = Ministarstvo vanjskih poslova pripremit će prijedlog za buduće djelovanje i organiziranost jer njihov sadašnji oblik više ne odgovara. Vlada je 1992. imenovala pregovaračku skupinu i mi smo zadaću prihvatili s veseljem i ponosom, vjerujući da će trajati dvije do tri godine i da će se pritom, kako je rečeno, poštivati mišljenja Badinterove arbitraže, zaključci Vijeća sigurnosti UN- a, EU i ukratko, međunarodne zajednice. Budući da to već predugo traje i stvari se namjerno ili nenamjerno povezuju s diplomatskim odnosima sa SRJ, a i s drugim zamršenijim stvarima nego što je tada izgledalo, opseg te zadaće je prerastao pregovore o nasljedstvu. Zato bi bilo neracionalno i neodgavarajuće kad bi se time bavilo još i posebno tijelo imenovano od strane vlade. Taj posao postaje rutinski, tekući rad u ministarstvu vanjskih poslova. U skupini sam bio imenovan glavnim pregovaračem. Stvari će vjerojatno u ministarstvu vanjskih poslova teći drukčije. - A kako ocjenjujete rad slovenske pregovaračke skupine? = Poslije duge rasprave došli smo do memoranduma kojega je sir Watts predložio lani 13. studenog. Memorandum ima pitanja koja nam baš ne odgovaraju najbolje. Mogao bi biti temelj za prihvaćanje sporazuma; predložili smo nadopune. I Vijeće za provedbu mira (PIC) predložilo je da se taj memorandum uvaži za dovršenje pregovora o nasljedstvu. To smo prihvatili kako bismo olakšali stvari, ali smo mi Slovenci u siječnju predložili da se neke stvari izbace iz memoranduma i da se rješavaju korak po korak. To smo već puno puta predlagali, na posljetku smo mislili da najprije obradimo državljanstvo, mirovine, stečena prava, arhive, zlato u Baselu i osam veleposlanstava. Sir Arthur Watts je od toga napravio skraćeni memorandum - bez veleposlanstava i sredstava u Baselu. - Taj 'mini memorandum' izgleda kao loš kompromis... = Ne zadovoljava nas jer je u njemu moralo biti i nešto ekonomskoga. Nije u skladu s našim prijedlogom, ali nisu ga prihvatili ni Jugoslaveni jer su zahtijevali da se izbace datumi, pozivanje na međunarodne konvencije i arhivi. To za nas nije bilo prihvatljivo jer bez toga stvar nema nikakvoga smisla. Sir Watts će u travnju doći s nekim dopunjenim memorandumom kojega bismo mi na neki način prihvatili jer su u njemu datumi i veleposlanstva koja treba razdijeliti. Zlata nema jer želi još neke dodatne podatke. - Koliko zgrada veleposlanstava ostaje u igri? = Osam. - Dakle je uvaženo da BiH, Hrvatskoj, Makedoniji i Sloveniji pripadnu po dva veleposlanstva, jedno u Europi i jedno izvan nje? = Tako je. = Kao datum za inventuru imovine bivše SFRJ ostaje 1. lipanj 1991.? = Da, značajno je da je predložen samo jedan datum. - Kako pak gledate na Wattsovu zamisao da za presudu o zlatu u Baselu treba još više podataka: je li to taktiziranje ili očekujete sadržajno rješenje? = Glede toga bih se suzdržao. Njegova argumentacija da treba više podataka nije neosnovana. A zlato se može razdijeliti i bez toga. - Vođa jugoslavenskih pregovarača Mihajlović u prošlom broju Mladine optužuje slovensko izaslanstvo da je 'od početka predlagalo potpisivanje odvojenih sporazuma o arhivima, državljanstvu, stečenim pravima, mirovinama i slično' a kad bi to prihvatila jugoslavenska strana, da je slovenska to počela izbjegavati. Vjerojatno je ključan baš onaj neimenovani dio kojeg Mihajlović namjerno previđa i stavlja pod neidentificiranu oznaku 'i slično'? = To što govori Mihajlović nije istina. Mi smo tražili upravo ono 'slično'. To smo u Bruxellesu sasma jasno rekli. Na temelju toga sir Watts je još dodao veleposlanstva, a za zlato, kako je rečeno, treba podatke. Ako ih treba, neka ih, što se nas tiče, mirno prikuplja. Tvrdnja da je Narodna banka Srbije 1990. godine imala 'svoje' zlato u Baselu je nemoguća. Ako Jugoslaveni drže da će sir Watts dobiti dokumente da je Narodna banka Srbije 1990. imala svoje posebno zlato, neka ga samo traže. - Da li razvitak političkih odnosa između Slovenije i SRJ daje nadu da bi se jednom moglo lakše doći do, kako se čini, eminentno političkog dogovora o nasljedstvu? = Nasljedstvo po našem mišljenju nema nikakve veze s normalizacijom ili čak s prijateljskim odnosima s Jugoslavijom. Također nije normalno da se u slučaju kad dvije države uspostave diplomatske odnose, piše neka posebna deklaracija. Kakvu su izjavu dobili od SAD-a ili neke europske države? Ako su željeli imati izjavu od država s kojima graniče, to u našem slučaju nije potrebno. - Na kakvu izjavu mislite? = U SRJ govore da su im Hrvati u nekoj izjavi priznali međusoban kontinuitet. Te su izjave napravljene zbog granica, a ne da bi im se priznao kontinuitet kako to oni tumače. Nama to ne treba a s njima možemo imati i prijateljske odnose. Već sam više puta rekao da Rusija i Japan imaju dobre diplomatske odnose, iako je pitanje glede Kurilskih otoka još otvoreno. A ti su otoci ipak veća stvar nego recimo sukcesija. - Čemu se Slovenija još može nadati od 'letećeg cirkusa sira Wattsa' i njegovih putovanja po prijestolnicama bivše Jugoslavije, od zajedničkih sastanaka u Bruxellesu itd? S rezultatima vjerojatno ni vi niste zadovoljni. Dolazi li u obzir i zamjena posrednika? = Sir Watts ne može baš ništa napraviti sam. Međunarodna bi zajednica mogla nešto napraviti, to predlaže PIC, ako ga sir Watts obavijesti poslije 31. ožujka. A međunarodna zajednica jamačno neće ulaziti u neke drastične mjere zbog te sukcesije. Na posljetku moraju Jugoslaveni sami shvatiti da sami imaju najveću štetu jer nisu dovršili nasljedstvo. Mogli bi doći do zlata i blokiranog novca, ipak sve to rade iz političkih razloga. - S kakvim spoznajama i osjećajima zaključujete šestogodišnje razdoblje na čelu slovenskog izaslanstva? = Postignuća su u okviru očekivanja, ništa se spektakularno nije moglo dogoditi, ali sam iznenađen da su Jugoslaveni spremni žrtvovati sve svoje materijalne interese za taj Sizifov posao, da nisu ni u jednoj uniji, da nisu došli do novca u BIS-u, da se ne znaju dogovoriti s MMF-om. A za nas je to velika škola: sada vidimo da je bilo dobro što je Slovenija sklopila odvojeni financijski sporazum s vjerovnicima; da to nije napravila i da su se stvari otezale, danas bi bila u puno težem položaju. Razgovor je vodio Miha Jenko. 010246 MET apr 98