FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

SAD: GOSPODARSKE SANKCIJE VAŽNO "DIPLOMATSKO SREDSTVO" - DA ILI NE

Autor: ;DJ;
WASHINGTON/ZAGREB, 30. ožujka (Hina) - Zbog zabrinutosti nekih američkih kongresmena što se stalno povećava broj zakona o vanjskopolitičkim ekonomskim sankcijama pomoćnik američkoga državnog tajnika za gospodarstvo Alan Larson nazvao je ekonomske sankcije protiv drugih država važnim "diplomatskim sredstvom".
WASHINGTON/ZAGREB, 30. ožujka (Hina) - Zbog zabrinutosti nekih američkih kongresmena što se stalno povećava broj zakona o vanjskopolitičkim ekonomskim sankcijama pomoćnik američkoga državnog tajnika za gospodarstvo Alan Larson nazvao je ekonomske sankcije protiv drugih država važnim "diplomatskim sredstvom". #L# "Ekonomske sankcije mogu biti važna, učinkovita sredstva, dio diplomatskog oruđa, koje može poslužiti za promjenu ponašanja onih država koje predstavljaju opasnost našim vrijednostima i interesima", rekao je Larson na Forumu o reformiranju američke politike gospodarskih sankcija, održanom krajem prošloga tjedna u Institutu Cato u Washingtonu. Larson je istaknuo kako je State Department osnovao "proširenu skupinu za sankcije", koja će ocijeniti politiku i mogućnosti primjene sankcija da bi postale učinkovitije. "Jednostrane su gospodarske sankcije često neučinkovite, loše usmjerene i slabo provođene", istaknuo je pomoćnik državnoga tajnika za gospodarstvo. Skup u Institutu Cato održan je nakon što je senatski pododbor održao prvo saslušanje o zakonu kojim bi se ograničilo nametanje gospodarskih sankcija. Naime pojedini kongresmeni zahtijevaju da se ograniči uporaba vanjskopolitičkih gospodarskih sankcija zbog, kako kažu, nevjerojatna povećanja njihova broja. Sjedinjene su Države nakon Drugoga svjetskog rata zbog vanjskopolitičkih potreba stotinu puta nametnule sankcije stranim državama, od toga čak 60 puta u zadnjih pet godina, objasnio je kongresmen Lee Hamilton iz Indiane, jedan od sponzora "Zakona za reformu sankcija" pred senatskim pododborom. Više od 75 zemalja, ili 52 posto svjetskoga stanovništva, nalazi se pod američkim jednostranim sankcijama ili im se njima prijeti. Pristaše "Zakona za reformu sankcija" obrazlažu taj zakon činjenicom da gospodarske sankcije uglavnom ne utječu na vlade i pojedince na koje se odnose, te znatno štete nevinim stranama u tim zemljama, američkim tvrtkama i njihovim radnicima. Kao primjeri za to navode se sankcije protiv Irana i Libije, te Kube, također poznate kao Helms-Burtonov zakon, koje pogađaju strane tvrtke i njihovo poslovanje u trećim zemljema. Larson je izjavio da, s obzirom na to da State Department trenutačno ocjenjuje sadašnju politiku sankcija, te da predloženi "Zakon za reformu sankcija" nije gotov, ne može komentirati ni stajalište State Departmenta ni spomenuti zakon. "Zakon za reformu sankcija" usporio bi prihvaćanje zakona o jednostranim američkim gospodarskim sankcijama kako bi odbor koji se očituje o zakonu mogao saznati stajališta javnosti i dobiti izvješće predsjednika i vladinih agencija o gospodarskome utjecaju određenih sankcija. Ostalim se odredbama predviđa da važenje svakog zakona o sankcijama prestane nakon dvije godine, ako nije drukčije odlučeno, zatim da se zaštiti poštivanje valjanih ugovora, da se sankcije što više usmjere na one koji su odgovorni za ponašanje koje je izazvalo sankcije te da se što više smanji utjecaj sankcija na djelatnost dobrotvornih udruga i osigura pomoć američkim tvrtkama kojih su prihodi smanjeni zbog sankcija. "Zakon za reformu sankcija" je, međutim, daleko od prihvaćanja jer mu se protivi predsjednička administracija i predsjednici kongresnih odbora. Naime, prvim odborima koji su ovlašteni za ocjenu toga zakona, odborima za međunarodne odnose Predstavničkog doma i Senata, predsjedaju odlučni pristaše jednostranih američkih sankcija. (Hina) dj dh 301658 MET mar 98

(Hina) dj dh

An unhandled error has occurred. Reload 🗙