ZAGREB, 25. ožujka (Hina) - Proizvodnja elektrotehničkih proizvoda u Hrvatskoj "po glavi" stanovnika bitno je ispod svjetskoga prosjeka te umjesto 0,75 promila iznosi 0,5 promila, a da bi dostiga prosjek razvijenih zemalja svijeta
trebala bi biti čak 4,5 puta veća. Te je podatke, među ostalima, iznio prof. dr. Ivan Ilić u predavanju pod naslovom "Istraživanje, razvoj i proizvodnja elektrotehničke i elektroničke opreme i sustava" za okrugloga stola "Elektrotehnika i računarstvo" održanoga večeras u palači Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) u Zagrebu.
ZAGREB, 25. ožujka (Hina) - Proizvodnja elektrotehničkih proizvoda
u Hrvatskoj "po glavi" stanovnika bitno je ispod svjetskoga
prosjeka te umjesto 0,75 promila iznosi 0,5 promila, a da bi dostiga
prosjek razvijenih zemalja svijeta trebala bi biti čak 4,5 puta
veća. Te je podatke, među ostalima, iznio prof. dr. Ivan Ilić u
predavanju pod naslovom "Istraživanje, razvoj i proizvodnja
elektrotehničke i elektroničke opreme i sustava" za okrugloga
stola "Elektrotehnika i računarstvo" održanoga večeras u palači
Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) u Zagrebu. #L#
Okrugli je stol organizirao Odbor za proizvodne znanosti
Akademijina Razreda za tehničke znanosti, a priređen je u sklopu
programa rada Odbora za 1998. godinu koji je zamišljen i prihvaćen
pod geslom "hrvatski proizvod za globalno tržište".
I dok je u 1992. Republika Hrvatska imala izjednačen uvoz s izvozom
elektrotehničkih proizvoda, zbog rasta uvoza u razdoblju od 1992-
96, istaknuo je dr. Ilić, omjer se uvoza i izvoza tih proizvoda
dovodi do odnosa 2:1. Pa ipak, dometnuo je, postoje i primjeri
prodora hrvatskih tvrtki na svjetsko tržište, pa tako, primjerice,
tvrtka "Končar-transformatori" u '96. godini sudjeluje na
svjetskom tržištu transformatora s 10 promila i s trendom daljnjega
rasta, a tvrtka "Ericsson-Tesla" u '97. godini sudjeluje također s
10 promila i s trendom daljnjega rasta, na svjetskom tržištu javnih
komutacijskih sustava.
Na večerašnjem su okruglom stolu podnijeta još 4 uvodna izlaganja
te je tako prof. dr. Danilo Feretić govorio o optimiranju
proizvodnje električke energije. Rekavši da je kroz stoljeća
primjetna periodička zamjena energenata, dr. Feretić je istaknuo
da je u porastu potrošnja plina te da je sada vrijeme kada treba
graditi plinske elektrane.
Uvodno predavanje o komunikacijskoj infrastrukturi i
komunikacijskoj tehnologiji održao je prof. dr. Ignac Lovrek, a o
inteligentnim sustavima prof. dr. Slobodan Ribarić, dok je prof.
dr. Leo Budin svoje uvodno predavanje posvetio temi "Informacijska
tehnologija - najprodornija tehnologija današnjice". Rekavši da je
informacijska tehnologija sprega mikroelektronike, računalne
tehnologije i telekomunikacija te prodorna generička tehnologija,
dr. Budin je upozorio da je u Hrvatskoj problem "kronični manjak
ljudi koji 'izmišljaju' proizvode".
(Hina) ip gk
252139 MET mar 98
(Hina) ip gk