NJEMAČKA - 24. III. DIE WELT: SOLANA: BOSNA NIJE PROTEKTORAT

NJEMAČKA DIE WELT 24. III. 1998. Cipar će biti ispit za NATO U razgovoru za list, glavni tajnik NATO-a tvrdi da Bosna nije zapadni protektorat i istodobno navješćuje da još priželjkuje iznuđen ili dragovoljni odlazak Slobodana Miloševića. "Sukob na podijeljenom sredozemnom otoku Cipru mogao bi se još ovog ljeta snažno zaoštriti i na političkoj i na vojnoj razini, izjavio je glavni tajnik NATO-a Javier Solana u razgovoru za list. Planirano stacioniranje ruskih raketa S-300 na grčkom dijelu otoka Ankara tumači kao prijetnju, dodaje Solana. Usprkos svim naporima iza kulisa, Grci pak nastavljaju svoje pripreme, ističe on i upozorava: 'Nemamo više puno vremena'. Glavni tajnik NATO-a nije još zadovoljan ni stanjem u Bosni: predsjednički izbori, planirani u rujnu ove godine, imat će odlučujuće značenje za budući razvoj događaja na unutarnjoj bosanskoj pozornici. No, pomaci su po njegovim riječima već sada očigledni. 'Bosna nije zapadni protektorat', izjavljuje Solana, ali istodobno navješćuje da je proces uspostave mira u toj zemlji, razorenoj građanskim ratom, počeo istinski napredovati tek pošto je međunarodna zajednica preuzela u svoje ruke donošenje važnih odluka - oko kojih su se bosanske strane prethodno međusobno blokirale. Primjerice, NATO je protiv volje lokalnih vođa izborio otvaranje zračnih luka, napominje glavni tajnik zapadnoga obrambenog saveza. NATO se intenzivno upleo u zbivanja i u srpskoj republici u Bosni i Hercegovini: 'Tamo podupiremo Plavšićku i Dodika i postupno smo stjerali u kut ekstremiste. Razorili smo sve mehanizme njihove moći, dokrajčili korupciju i preoteli im nadzor nad granicama, porezima, policijom i špijunskim službama'. No, Solani očigledno još nedostaje iznuđeni ili dragovoljni odlazak srpskog vođe Slobodana Miloševića. U odnosu na Bosnu, na Kosovu je stajalište NATO-a bilo davno jasno; međunarodna zajednica 'unaprijed je nastupala jedinstveno'. Važno je u prvom redu da stanje u susjednim zemljama Albaniji i Makedoniji i dalje bude pod nadzorom, smatra Solana, napominjući da je Albanija zamolila NATO za suradnju i dobila je. U Makedoniji je pak stacionirano 750 vojnika UN-a. Glavni tajnik drži da će 1999. godina za NATO biti početak novog razdoblja: riječ je o 50. obljetnici NATO-a. Na konferenciji u Washingtonu 'imat ćemo mogućnost slaviti ne samo prošlost već u prvom redu budućnost. Dotada ćemo izraditi novi strateški koncept za NATO', najavljuje Solana. 'Trebamo ne samo jednu već nekoliko organizacija, međusobno isprepletenih u vrlo gustu mrežu radi doraslog sučeljavanja s raznovrsnim izazovima u budućnosti', smatra glavni tajnik NATO-a. Primjerice, suradnja s Rusijom u Vijeću Europe i u OESS-u nedvojbeno je dobra, a EU je s Rusijom sklopila svoj najvažniji bilateralni sporazum, dodaje Solana. Njemačka pak po njegovim riječima pruža veliku pomoć pri reformi i izobrazbi ruske vojske. 'Dakle, danas kreiramo mrežu odnosa - ne samo s Rusijom već sa svim zemljama', izjavljuje 55-godišnji Solana. Naravno, Rusiju nije moguće kontrolirati na taj način, ali moguće je pomoći toj zemlji da se razvije u određenom - poželjnom - smjeru, tumači on. Međunarodna operacija u Bosni pokazala je da takva politika povremeno može biti sasvim neproblematična. Naime, u Bosni rame uz rame surađuju Rusi i NATO-ovi vojnici iz Njemačke, SAD i mnogih drugih zemalja, podsjeća Solana i dodaje: 'To je fantastičan uspjeh'. U Bosni pod vodstvom NATO-a surađuje 35 država, napominje glavni tajnik NATO-a. NATO je po njegovim riječima nešto poput 'magnetskog pola' oko kojega sve kruži. Stoga kritika širenja NATO-a na istok i uključivanja Rusa u zajedničko Vijeće NATO-a i Rusije nailazi kod Solane na nerazumijevanje. Ili ćemo težiti odnosima s Moskvom ili nećemo, ističe Solana. Tko podmeće da bi Rusija ubuduće mogla određivati smisao postojanja NATO-a, 'taj nema povjerenja u 16 država članica', smatra on. U pitanju pristupa baltičkih država NATO-u Moskva 'nema pravo na veto', a o prijamu Rusije 'trenutačno nitko ne razmišlja', podsjeća Solana. Predstojeće širenje NATO-a na istok u obliku prijama Češke, Poljske i Mađarske stajat će 19 budućih članica u okviru zajedničkog NATO- ova proračuna 1,5 milijarda dolara u sljedećih deset godina, uvjerava Solana. Osim toga, stručnjaci smatraju da će se pojedine nove i stare članice suočiti i s povelikim dodatnim troškovima. 'No, to je njihova stvar', napominje Solana. Poljska je trenutačno najdalje otišla u prilagodbi svojih struktura NATO-u, smatra glavni tajnik. No, sve tri zemlje poduzimaju velike napore, dodaje on. 'Uopće ne očekujemo masovno tehnološko opremanje novih članica. Trebamo jedinstveni sustav komunikacije, zajedničku zračnu obranu i zajedničku zapovjednu infrastrukturu. U tim se područjima krećemo brže no što smo se nadali', izjavljuje Solana. Još uvijek ozbiljan nedostatak časnika koji govore engleski jest problem, ali taj je problem 'lako riješiti', ističe on. To se ponajprije pokazalo u Bosni, gdje je sa spomenute tri zemlje uspostavljena dobra suradnja u vojnoj sferi, a to je po Solani 'važnije od svih seminara'", prenose na kraju prikaza interviewa Dietrich Alexander i Nikolaus Blome. 250032 MET mar 98