FRANCUSKA
LE FIGARO
18. III. 1998.
Kosovo: savez ili barbarstvo?
"Kosovska se kriza mogla predvidjeti, bila je predviđena, a izbija
u trenutku kada je trebala izbiti, kada albanski nacionalisti
uzimaju oružje u ruke, a srpski ih nacionalisti žele uništiti
silom. Nju će biti teško riješiti jer se rađa iz povijesnog sukoba
koji prati i zemljopisni sukob. U očima Srba Kosovo je sveta zemlja
na kojoj se njihov narod borio s turskim osvajačem. Za Albance koji
nisu Slaveni, i kojih je većina prihvatila vjeru muslimanskih
osvajača, ovo je područje bilo dijelom Albanije, a danas tu,
svakako, većinom žive Albanci.
Iz toga proizlazi i zemljopisni sukob. On je tipičan: kao u Irskoj,
u Palestini, dva se naroda bore za područje na kojemu žive.
U takvome ratu postoje samo tri rješenja. Prvi je da jedan narod
otjera onaj drugi. Ako Srbi otjeraju s Kosova Albance koji se bune,
kao što su 1922. Turci istisnuli Grke iz Male Azije, a Česi Nijemce
iz Češke 1945., bila bi to nepravda i nasilje, isto kao kada bi
srpsku manjinu prisilili da ode.
Drugo je rješenje u podjeli područja i pregrupiranju naroda u obama
dijelovima prema nacionalnoj pripadnosti. I tu bi moglo biti
nasilja i nepravde. To više što nerazmjer između Albanaca i Srba na
Kosovu kao povijesno, zemljopisno i gospodarsko obilježje ove
pokrajine, ne ide u prilog valjanoj podjeli. U tom bi se slučaju
mijenjale i granice jer bi se srpski dio pripojio Jugoslaviji, a
albanski Albaniji u užem smislu.
Ostaje treća mogućnost, jedina mirna, koja ne bi dovela do promjene
granica: zajednički život. Taj izlaz pretpostavlja promjenu
mišljenja koja je još daleko.
Zapravo, Kosovu bi trebalo vratiti autonomiju, dakle, dati
Albancima lokalnu vlast. Srpskoj manjini treba priznati prava,
ljudska i građanska, ali i nacionalna, tj. dati im mogućnost da
odgajaju djecu na svome jeziku i u svojoj vjeri. To bi područje
imalo status sličan Quebecu: većina bi imala ograničenu vlast, a
manjina zaštitu.
Da bi smirilo Jugoslaviju, Kosovo bi se moralo odreći neovisnosti
ili pripojenja Albaniji. Oprez koji vrijedi za čitav Balkan. Naime,
Makedonija ima jaku albansku manjinu, a sama se Albanija pruža na
jednom dijelu Epira gdje žive Grci. Budući da se političke granice
ne poklapaju s etničkim i vjerskim granicama, pitanje manjine na
cijelom području je opasna stvar.
Nijedno se načelo ne može dotjerati do krajnosti, kako
nepovredivosti granica, tako i nacionalnosti. Zapravo ih treba
združiti i jedno ograničiti drugim. Kosovski Albanci čine 90 posto
pučanstva. Ako jednoga dana požele postati neovisni ili se čak
pripojiti Albaniji, kako bi ih se moglo spriječiti? Isto vrijedi za
Srbe i Hrvate u Bosni. Ako Srbija zauvijek želi sačuvati Kosovo, ne
smije postati izočni vlasnik, čuvar povijesnog prava koje može
potvrditi jedino demografska nazočnost.
Kako nema savršenog rješenja, kako je politička nagodba poželjna, a
nasilje prisutno i ima sve izglede da se proširi, jer se dva
nacionalizma međusobno podjaruju, a svaki može pobijediti samo na
štetu drugoga, treba pretpostaviti da će mir nastupiti samo ako
dođe do vanjskog upletanja. (...)
Balkan je u sličnom položaju. Samo bi ga federalni sustav mogao
smiriti i organizirati. Ali Bill Clinton nije ni brz u prosudbi,
niti je snažan kao Bonaparte, kao uostalom ni europski čelnici. A
stanovnici Balkana nisu Švicarci. Ne stoga što bi bili manje
vrijedni. Oni su doživjeli puno veće nedaće: tursku provalu, raspad
Otomanskog Carstva i njegovu politiku podjele, balkanske ratove,
žurne nagodbe Versailleskog sporazuma i njegova nastavka i, kao
kruna svemu, Drugi svjetski rat u kojemu su Bugari, Hrvati i Albanci
bili na strani Osovine, a Grci i Srbi na strani Saveznika. To je
omogućilo uvođenje komunističke diktature u velikom dijelu toga
područja.
Dvojba ostaje: savez ili barbarstvo? No više prijeti barbarstvo
nego što ima izgleda za savez. Zadaća posrednika bit će ponajprije
mir. A postići će ga samo ako bude brz i ako bude uporabio silu.
Poželimo da se Europa ujedini i da zaigra tu ulogu", kaže direktor
časopisa 'Komentar' Jean-Claude Casanova.
190202 MET mar 98
SKV: Hrvatska u 12,30 sati
SKV: Sport u 12.30 sati
Potpuno lokalizirani požari oko Los Angelesa, tri tjedna nakon izbijanja
SKV: Svijet u 12,30 sati
Njemačka: Osuđen ugostitelj hrvatskog porijekla koji je uz pizzu prodavao kokain
SDP: Restović i Baranović kandidati za šibenskog gradonačelnika i župana
Prosvjedovalo 500-tinjak građana, kirurg poručio: U bolnici je neviđena kriza
Umro bivši njemački predsjednik Horst Koehler
Grbin: Briga o djeci je naš prioritet
PU: Promet u maloprodaji 19 posto veći nego 24. 1. ali i 44 posto manji nego 17. 1.