RUSIJA-IZVESTIJA OD 13.3.98. O KOSOVU

RUSIJA IZVESTIJA 13. III. 1998. Zapad robuje stereotipima "Engleski list 'The Daily Telegraph' poziva da se kriza na Kosovu riješi bombardiranjem Srba. Javno mišljenje u većini zapadnih zemalja protujugoslavenski je raspoloženo i svu krivnju za pogoršanje prilika u nemirnoj pokrajini prebacuje na Beograd. Samo su Rusija i Grčka trenutno sklone da podupiru 'pravoslavnu srpsku braću'. Beograd je zauvijek izgubio informacijski rat s Albancima. Za to što se dogodilo Srbi moraju kriviti samo sebe. Četiri se godine njihova zemlja protivila uljudbenom svijetu, nasrćući na teritorijalnu cjelovitost susjednih država (Bosne i Hrvatske), blagoslivljajući etničko čišćenje i masovne pokolje. U pameti mnogih na Zapadu ustalili su se čvrsti stereotipi: Srbi su agresori, Srbi su nacionalisti, Srbe treba zaustaviti. Na koncu su ih i zaustavili. Hrvatska je opet cjelovita. Rat u Bosni je prekinut. Beograd je službeno priznao suverenitet susjeda, podupro je umjerenu vladu u srpskom dijelu Bosne, odrekao se 'jastreba' Radovana Karadžića. Kao nagradu za suradnju, svjetska je zajednica ukinula dio sankcija. Činilo se da se stanje na Balkanu napokon smiruje, a Beograd postupno izlazi iz međunarodne izolacije. No tada je eksplodiralo Kosovo. Zapad je na novi sukob odgovorio u potpunom skladu sa starim stereotipima: Srbe treba zaustaviti. Tomu je pridonio i jugoslavenski predsjednik Slobodan Milošević koji je dosta zaslužan što se svjetska zajednica okrenula protiv njega i njegove zemlje. (...) Ipak, čini se, Zapad se ne bi trebao sasvim prepustiti stereotipima. Ako odbacimo osjećaje i opravdanu ljutnju, moramo priznati: kosovska je kriza samo zrcalni odraz bosanske. Uloge su se promijenile. U Bosni je Milošević nastupao kao rušilačka snaga, miješajući se u stvari druge države, dok na Kosovu nastoji (gdjekada sumnjivim načinima) očuvati teritorijalnu cjelovitost svoje zemlje. S međunarodno-pravnog gledišta, svjetska zajednica nema razloga za primjenu sile protiv Beograda. Protusrpski stereotipi smetaju Zapadu da objektivno pogleda na Albaniju i njezinu ulogu u sadašnjoj krizi. Međutim, političari u Tirani očituju isti razulareni nacionalizam, kao i srpski vođe 1991. Trenutno su upravo Albanci glavni rušitelji mira na Balkanu koji se bore za promjenu granica. Za sada je samo riječ o Srbiji, no na redu je Makedonija. U toj su se republici već održali prosvjedi albanskih ekstremista. Miješanje Zapada u kosovski sukob samo će potaknuti pristaše 'velike Albanije'. Hoće li Amerikanci i Europljani kroz veo stereotipa moći vidjeti promijenjenu geopolitičku sliku: glavna prijetnja miru na tom području danas nije srpski već albanski nacionalizam?", kaže se u napisu novinara Maksima Jusina. 160034 MET mar 98