11. III. FRANCUSKI LIBERATION - EUROPSKE PROTIV UVOĐENJA EURA

FRANCUSKA LIBERATION 11. ožujka 1998. Jedinstvena valuta teško osvaja žene Novinari lista Catherine Maussion i Pascal Riché pišu o anketama posvećenim uvođenju eura: "Zašto žene toliko preziru euro? Od ankete do ankete, i unatoč približavanju konačnih rokova za uvođenje eura, njihova je sumnjičavost i dalje neuništiva. 'Sumnjičavost' je zapravo eufemizam. Većina se žena protivi uvođenju eura. U Francuskoj 44 posto žena drži da je uvođenje eura loša zamisao (to isto misli 32 posto muškaraca). A samo njih 42 posto je sklono uvođenju zajedničke valute (za razliku od 56 posto muškaraca). Francuska nije izoliran slučaj. Razlike u stavovima u vezi s eurom ovisno o spolu zapažene su i u većini europskih država. U Njemačkoj, čije je stanovništvo jako privrženo zadržavanju njemačke marke, uvođenje eura podupire 34 posto muškaraca i samo 24 posto žena. Slično je u Italiji (68 posto muškaraca i 55 posto žena za euro), Velikoj Britaniji (38 posto muškaraca, 26 posto žena) i u Španjolskoj (54 posto muškaraca i 39 posto žena). To je zabrinjavajuća pojava, ali tu činjenicu moramo prihvatiti: žene ne žele euro. (...) Prvo, najočitije objašnjenje te pojave, bilo bi to da žene odlaze u kupovinu, ili to barem rade češće od muškaraca. One će se naći najviše pogođene u vrijeme prelaska na euro. One će se gnjaviti s problemima pretvaranja u novu valutu, sa zaokruživanjima pri kupovanju i s predviđanjem kućanskih troškova. Jer, u svim anketama vezanima uz euro, praktični problemi uvijek izazivaju najviše zabrinutosti. "Francuzi se boje vrlo konkretnih problema", objašnjava se u rezultatima jedne ankete koju je naručila tvrtka Leclerc, u 1996. godini. Radi se o problemima pri procjeni je li nešto skupo ili jeftino, o opasnostima od gubitaka pri pretvaranju ili računanju. Kad ljudi koji provode ankete kažu 'moneta', žene to najradije razumiju kao 'novac'. Tako da pogled na problem anketara i anketiranih nije baš isti. 'Moneta podrazumijeva aristokratski pristup, podcjenjivanje rizika i dostojanstveno ponašanje. Moneta je više za pisanje povijesti', komentira sociolog Smain Laacher. S 'novcem', ruke su prljave, uronjene u svakodnevne probleme i teško spajanje kraja s krajem. Anketari spominju i neke druge razloge. Ponajprije, slabu informiranost. 'Primjećeno je da sklonost uvođenju eura raste s razinom obrazovanja i informiranosti', komentira jedan stručnjak iz banke Abbey National (sklon euru) koji je s Ipsosom proveo spomenutu anketu. 'Jer, u brojnim državama, u Italiji i u Španjolskoj, npr., žene su rjeđe zaposlene od muškaraca i čitaju manje novina posvećenih gospodarstvu. Ali to sigurno ne vrijedi toliko za Francusku'. (...) Ali tu su i demografski čimbenici. Philippe Mechet, osim toga, spominje i važne demografske čimbenike, koji djelomice objašnjavaju razlike u stavovima između žena i muškaraca. 'Žene su brojnije od muškaraca među starijim osobama, a poznato je da su stariji manje skloni euru od mladih'. U anketnim se listićima može vidjeti i da se žene najčešće nalaze u kategorijama socijalno i profesionalno depriviranih osoba i među starijima. A sociolog Smain Laacher to ovako objašnjava: 'Što je osoba starija, što ima nižu razinu obrazovanja i što manje putuje, to se lošije snalazi s tečajem valuta. I njezin je svijet ograničen samo na ono što se događa oko nje. Stoga za nju nema nikakvog smisla proširivanje europskog prostora, ako bude imala osjećaj da ima manje novaca'. A muška hvalisavost? Postavljaju li se u tim anketama uvijek prava pitanja? Laacher sumnja u to. I pretpostavlja da muškarci lakše odgovaraju na pitanja koja, u većini slučajeva, uopće ne razumiju. Primjer: 'Obično se kaže da je euro jaka moneta koja će osigurati niske kamate, što mislite o tome?' Ta vrsta pitanja više govori o anketarima nego o anketiranima, komentira Laacher. On drži da su 'muškarci skloniji vjerovanju da o svemu mogu nešto reći i da imaju pravo na svoje mišljenje. Stoga se oni lakše upuštaju u teoretiziranje'. Drugim riječima, ako su odgovori 'ne znam' brojniji kod žena, to je zato što su one iskrenije i skromnije. A u anketi za banku Abbey National, ženski 'ne znam' je najmanje za polovinu češći od ukupnih muških 'ne znam'". 120114 MET mar 98