10. III. FRANCUSKI LA CROIX O KOSOVU

FRANCUSKA LA CROIX 10. III. 1998. Međunarodna zajednica želi djelovati, ali se ne slaže oko izbora metode "Treba djelovati žurno, zajedno su izjavili u nedjelju američka državna tajnica Madeleine Albright i francuski ministar vanjskih poslova Hubert Vedrine. Ali, kako? Dok su se predstavnici šest država iz 'kontaktne skupine' (SAD, Velika Britanija, Rusija, Francuska, Njemačka, Italija) u ponedjeljak trebali sastati u Londonu, međunarodna je zajednica izgledala prilično podijeljena oko načina reagiranja na ono što se događa na Kosovu. Ovog je vikenda srbijanska policija nastavila okruživati sela oko Drenice. I dok se broj izbjeglica povećava, u zapadnim se vladama boje proširivanja sukoba koji bi uvukao i Makedoniju - u kojoj živi brojna albanska manjina - i Albaniju. 'Shvatili smo da se na području bivše Jugoslavije mora djelovati brzo i ozbiljno', naglasila je Madeleine Albright tijekom svojeg posjeta Parizu. U Washingtonu su već reagirali na operacije srbijanske policije uvođenjem niza laganijih sankcija, a kažu da su spremni i na neke druge mjere kako bi se pojačao pritisak na Beograd. SAD će slijediti i Njemačka i Velika Britanija, ali je Francuska, koja javno govori o 'poduzimanju hitnih mjera', ipak manje odlučna pri tome. Jedan francuski diplomat nam je, privatno, govorio o tome da Quai d'Orsay prednost 'daje dugoročnim mjerama koje zahtijevaju uspostavljanje dijaloga s jugoslavenskim vlastima'. Kad je riječ o Rusiji, ona je prošlog tjedna objavila da će osuditi 'bilo kakvo miješanje' u unutarnje probleme Jugoslavije. Kao znak loše volje, na sastanak u Londonu nije otišao ruski ministar vanjskih poslova Evgenij Primakov nego njegov pomoćnik Nikolaj Afanasjevski. Tijekom sastanka u Londonu, kontaktna skupina je trebala razmotriti tri vrste mjera koje bi se mogle poduzeti: obično diplomatsko djelovanje koje podrazumijeva održavanje sastanaka predstavnika triju susjednih država, koje bi ta kriza mogla zahvatiti, zatim kaznene mjere na gospodarskom planu, poput zadržavanja blokade davanja međunarodnih zajmova SR Jugoslaviji, ili 'sigurnosne mjere' poput produljivanja UN-ova vojnog djelovanja u Makedoniji. Oko 750 pripadnika plavih kaciga u toj se republici nalaze još od početka sukoba u Jugoslaviji, a njihov mandat završava 31. kolovoza ove godine. Šef njemačke diplomacije Klaus Kinkel, koji je i predložio produljivanje njihova mandata, zahtijeva i proširivanje mandata za djelovanje Zapadnoeuropske unije u Albaniji kako bi se spriječilo širenje sukoba. Dakle, radi se o nizu prijedloga koji dokazuju da međunarodna zajednica još traži načine svojeg djelovanja", piše Alain Guillemole. 100137 MET mar 98