ŠVICARSKA - 7. III. NZZ: KOSOVO STRADAVA ZBOG MILOŠEVIĆEVE GRIPE?

ŠVICARSKA NEUE ZUERCHER ZEITUNG 7. III. 1998. Miloševićev povratak politici pokolja Makedonija i Albanija pripremaju se za dolazak izbjeglica s Kosova, SAD vjerojatno nemaju pravne osnove za vojnu intervenciju a Beograd ponovo potiče nacionalističku histeriju, izvješćuje list. "Srpska je policija u petak nastavila raciju protiv albanskih terorista i civila u dreničkoj regiji na Kosovu. Iz okolice Srbice ponovno je dopirala buka bitke; beogradska agencija Beta objavila je vijest da su praktički svi stanovnici napustili to mjesto. Prilazne su ceste i dalje ostale zatvorene. Nema pouzdanih informacija o zbivanjima na poprištu borbe. Po službenim srpskim navodima, cilj operacije bilo je 'češljanje terena i uhićivanje preostalih terorista', ali i 'likvidacija tvrde jezgre ozloglašenih terorista'. U četvrtak je u tim akcijama ubijeno 20 Albanaca i 2 policajca, tvrdi taj izvor. Policija je navodno otkrila četiri bunkera s oružjem i kirurškom opremom, a u jednom skloništu sakrilo se 8 terorista. Po albanskim navodima u periodu od četvrtka nije ubijeno 20 već 50 Albanaca, uključujući i žene i djecu, a spomenute su i stotine izbjeglica. Ibrahim Rugova, predsjednik međunarodno nepriznate 'Republike Kosova', proglasio je srpsku akciju 'etničkim čišćenjem, pozivajući Vijeće sigurnosti UN-a da stavi Kosovo 'pod međunarodnu zaštitu' - drugim riječima, da pokrene vojnu intervenciju. U prvom su potezu diplomati kontaktne skupine - koju čine SAD, Velika Britanija, Francuska, Rusija, Njemačka i Italija - otputovali iz Beograda u Prištinu, glavni grad Kosova, kako bi tamo razgovarali s Rugovom i ostalim albanskim političarima i predstavnicima studenata i pozvali ih na suzdržanost. Izražena je nada da je moguće izbjeći daljnje zaoštravanje sukoba. Grčki ministar vanjskih poslova Pangalos sastao se u Beogradu s Miloševićem kako bi ga naveo na popuštanje. Osudio je terorizam i separatizam, izjavivši da je problem Kosova unutrašnje jugoslavensko pitanje te da međunarodna intervencija ili čak promjena međunarodno priznatih granica ne dolaze u obzir. No, Pangalos je također podsjetio Miloševića da ljudska prava treba poštovati. Makedonska i albanska vlada pripremaju se pak za širenje sukoba. Kao izravni susjedi, te bi zemlje bile izravno pogođene takvim razvojem događaja. Makedonski predsjednik Gligorov izjavio je u Skopju da se glavni stožer makedonske vojske priprema za dolazak izbjeglica s Kosova, za koje će biti napravljen 'koridor'. Eventualni bjegunci kretat će se vjerojatno u prvom redu u smjeru Makedonije. Stanovništvo na sjeverozapadu Makedonije pretežno je albansko i održava tradicionalno bliske odnose s kosovskim Albancima. Kosovske izbjeglice, kojih će sigurno biti, ne bi trebale biti smještene u tradicionalno albanskim područjima Makedonije već bi putem 'koridora' trebale biti poslane dalje na jug, na područje nastanjeno pretežno makedonskim stanovništvom. Naime, Skopje strahuje od zaoštravanja latentnih albansko- makedonskih napetosti pod utjecajem radikaliziranih kosovskih Albanaca. Makedonski Albanci organizirali su u petak manifestacije u Skopju i u Tetovu. Vlada u Tirani objavila je pak stanje pripravnosti među svojim postrojbama na granici prema Jugoslaviji. Na političkoj pozornici Albanije, eskalacija na Kosovu izazvala je sklapanje saveza između vlade i oporbe. Demokrati pod vodstvom bivšeg predsjednika Beriše prekinuli su bojkot rada skupštine, organiziravši zajedno s vladajućim socijalistima na trgu Skanderbega prosvjednu manifestaciju protiv srpske represije na Kosovu. Zapadne sile čekaju. U ponedjeljak bi u Londonu trebala biti održana sjednica kontaktne skupine na temu Kosova. Vlada u Washingtonu očitovala je nezadovoljstvo Miloševićem, povukavši ustupke koje mu je odobrila prije nekoliko dana u znak priznanja za njegovu konstruktivnu ulogu pri smjeni vlade u republici srpskoj u Bosni i Hercegovini. Washington također ističe da Milošević mora biti spreman snositi ozbiljne posljedice svojih postupaka. Nije isključena mogućnost vojne intervencije. No, za tu opciju vjerojatno nedostaju pravne osnove. Rusko ministarstvo vanjskih poslova izjavilo je pak da neće tolerirati vojnu intervenciju ili nove sankcije protiv Jugoslavije. Zagonetka je što Milošević želi postići udarom na Kosovo upravo u sadašnjem trenutku. Želi li premlaćivanjem kosovskih Albanaca iznuditi pad 'vanjskog zida sankcija'? Ili se nada da će na taj način ojačati svoju poziciju među vlastitim stanovništvom? Je li riječ o običnom hiru diktatora, proizišlom iz grozničave mašte predsjednika koji navodno boluje od gripe? Po informacijama pouzdanih izvora, raspoloženje u Beogradu nalikuje onom s početka desetljeća. Službena propaganda zapjenila je novi val srpskog nacionalizma. Režim ne huška samo protiv 'albanskih terorista' već i protiv srpskih 'izdajnika na platnoj listi Zapada', misleći pritom u prvom redu na nezavisne medije. Demokratska oporba neodlučno poziva na dijalog, ali se gotovo i ne suprotstavlja nacionalističkoj hajci, a nema ni vlastite prijedloge o rješavanju kosovskog problema na demokratski način. Svi prestrašeno izbjegavaju riječ 'autonomija'. Kosovski pak Albanci ne žele više ni čuti za rješenje u obliku autonomije. Oni žele nezavisnost i ujedinjenje s Albanijom. Za proteklih deset godina stekli su uvjerenje da ostanak u Srbiji znači represiju. Bolju sudbinu ne očekuju ni od srpske oporbe. Previše je dugo njihov predsjednik Rugova uzaludno čekao na Miloševićevu susretljivost - primjerice u sukobu oko školstva. Strpljenje je na izmaku", zaključuje novinar. 090244 MET mar 98