ZAGREB, 6. ožujka (Hina) - Jedini način rješavanja problema vezanih uz dužničko-vjerovničke odnose jest makroekonomsko reguliranje gospodarstva, jer će se samo tako smanjiti broj predmeta na trgovačkim sudovima. Trgovački sudovi su
"vatrogasci", koji dolaze na kraju kada je vidljivo da se naplata neće moći obaviti. A, za gospodarstvo je bolje da ti sudovi što manje rade, ustvrdio je na današnjem, sedmom redovitom, susretu hrvatskih bankara predsjednik Visokog trgovačkog suda mr. Nenad Šepić govoreći o zaštiti vjerovnika.
ZAGREB, 6. ožujka (Hina) - Jedini način rješavanja problema vezanih
uz dužničko-vjerovničke odnose jest makroekonomsko reguliranje
gospodarstva, jer će se samo tako smanjiti broj predmeta na
trgovačkim sudovima. Trgovački sudovi su "vatrogasci", koji dolaze
na kraju kada je vidljivo da se naplata neće moći obaviti. A, za
gospodarstvo je bolje da ti sudovi što manje rade, ustvrdio je na
današnjem, sedmom redovitom, susretu hrvatskih bankara
predsjednik Visokog trgovačkog suda mr. Nenad Šepić govoreći o
zaštiti vjerovnika. #L#
Na hrvatskim trgovačkim sudovima trenutačno se nalazi više od 90
tisuća predmeta, od čega 35.927 parničnih, 7.911 predmeta ovrhe i
623 stečajna predmeta, a tu su i ostali predmeti. Trgovački sudovi
su doslovno zatrpani jer se ništa, po Šepićevoj ocjeni, normalno ne
naplaćuje i svi oni koji nešto žele naplatiti podnose sudsku tužbu.
U drugim državama jako mali broj predmeta završava na trgovačkim
sudovima jer postoje arbitraže, a u Hrvatskoj je prošle godine bilo
samo 12 arbitražnih sporova pred arbitražom Hrvatske gospodarske
komore, kazao je Šepić. Drži da hrvatski gospodarski subjekti
izbjegavaju arbitraže, jer su njihove odluke konačne i ne postoji
mogućnost žalbe, ali bi njihovo funkcioniranje rasteretilo
trgovačke sudove.
Međusobna unutarnja dugovanja u Hrvatskoj, odnosno nenaplaćena
potraživanja, prema podacima ZAP-a, iznose 10 milijardi kuna, a
uključeno je više dod 20.000 pravnih osoba.
Pojašnjavajući zakonsku regulativu koja regulira pitanja
vjerovnika - ovršni zakon i stečajni zakon, Šepić je kazao da su
najsuvremeniji pravni akti, ali da su neodgovarajući za našu
situaciju. Stečajni zakon, po njegovim riječima, Hrvatska je bila
prisiljena izglasati prema zahtjevima EU, a od europskih zemalja
ima ga samo Njemačka, koja će ga početi primjenjivati tek 2000.
Donošenje zakona o ovrsi, koji bi trebao biti vjerovnički zakon,
nije ubrzalo ovrhe jer je tim zakonom dužnik ipak previše zaštićen,
ocijenio je mr. Nenad Šepić.
Skup predsjednika uprava i članova nadzornih odbora, koji
organizira Hrvatski institut za bankarstvo i osiguranje, nastavlja
s radom sutra o problemu stambene štednje.
(Hina) žb db/mć
061850 MET mar 98
(Hina) žb db/mć