GS: BRODARI USTAVNOM TUŽBOM PROTIV ZAKONA O TURISTIČKO

ZAGREB, 5. ožujka (Hina) - Gotovo dvije tisuće hrvatskih brodara- obrtnika uputilo je preko Hrvatske obrtničke komore (HOK) tužbu Ustavnom sudu Republike Hrvatske protiv Zakona o turističkoj djelatnosti koji im onemogućuje izravnu prodaju putničkih usluga i ugovaranje poslova, organiziranje kružnih putovanja i izleta, kao i izradu kataloga, programa i cjenika. Naime, prema članku 8. tog Zakona, protiv kojeg se brodari "bore" već više od godinu dana, propisano je da te poslove mogu obavljati samo putničke agencije, tj. trgovačko društvo ili trgovac pojedinac.#L# "Očekujemo još jedno očitovanje Koordinacije za gospodarstvo Vlade RH koje bi nam trebalo razjasniti temeljem kojeg to zakonskog članka mi ne možemo raditi kao dosad. Predsjednik HOK-a Josip Šajnović također će ovaj problem iznijeti i na idućem zasjedanju Hrvatskog državnog Sabora, a sve to će nam pružiti i dodatne argumente uz već podnijetu ustavnu tužbu", naglasio je podpredsjednik Hrvatske udruge privatnih brodara Ivica Zorić. NEUSKLAĐENOST ZAKONA I NADLEŽNOSTI MINISTARSTAVA Ponajprije, brodari smatraju da ne spadaju pod nadležnost Ministarstva turizma. Također, govore o neuklađenosti Zakona o turističkoj djelatnosti s Nacionalnom klasifikacijom djelatnosti, koja je u vrijeme usvajanja Zakona već bila na snazi i koja ne predviđa turističku djelatnost kao posebnu djelatnost već govori o djelatnostima u turizmu. Brodari se, naime, prema Nacionalnoj klasifikaciji nalaze u području prometa, tj. prijevoza putnika morem i priobaljem. Postoji, naglašava Zorić i neusklađenost tog Zakona sa Zakonom o obrtu. I prema Pravilniku o vezanim i povlaštenim obrtima, brodari također spadaju u djelatnost pomorskog i riječnog prometa, dok Zakon o obrtu iz 1993. govori da brodar-obrtnik može slobodno prodavati svoje usluge i promicati na tržištu svoju djelatnost. Tijekom prošle i početkom ove godine Udruga je upućivala pozive za spas svoje djelatnosti na brojne adrese: hrvatskoj Vladi, Državnoj agenciji za zaštitu tržišnog natjecanja, Hrvatskoj gospodarskoj komori, Ministarstvu gospodarstva i Ministarstvu turizma, kažu u HOK-u. Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja podržala ih je u njihovom zahtjevu jer "postoje neusklađenosti Zakona o turističkoj djelatnosti kao i moguća suprotnost sa tumačenjem sadržaja i obujma poduzetničkih i tržišnih sloboda članka 49. Ustava RH i uvjeta po kojima se poduzetničke slobode mogu iznimno ograničiti prema članku 50. toga Ustava", stoji u odgovoru Savjeta Agencije koji je krajem ovogodišnje veljače upućen na adresu Udruge. Naime članak 49. Ustava RH govori da "država osigurava svim poduzetnicima jednak pravni položaj na tržištu. Zabranjeni su monopoli". NERAZUMIJEVANJE MINISTARSTVA TURIZMA Ministar turizma Sergej Morsan primio je u utorak predstavnike HOK-a i Udruge brodara, a Zorić je taj susret okarakterizirao kao još jedan "razgovor gluhih". U priopćenju Ministarstva turizma sa tog sastanka, koji je bio zatvoren za javnost, "konstatirano je da je u interesu hrvatskog turizma da se u okviru postojećih propisa postigne što je moguće veća sigurnost korisnika usluga kao i da se podigne ukupna kvaliteta svih pruženih usluga na što je moguće viši stupanj". Ministarstvo je spremno "organizirati i novi sastanak kako bi se u cijelosti otklonila sva moguća nerazumijevanja do kojih dolazi u primjeni Zakona o turističkoj djelatnosti", navedeno je u tom priopćenju. Iako je Ministarstvo turizma još u svibnju prošle godine prihvatilo prijedlog HOK-a i Udruge za izmjenu Zakona o turističkoj djelatnosti, krajem iste godine, kada je istekao i rok za usklađenje s odredbama toga Zakona, na adresu HOK-a stiže dopis "kojim se odbija zahtijev za izmjenu Zakona o turističkoj djelatnosti, a kao razlog se navodi protivljenje udruga turističkih agencija". Prema najnovijem stajalištu Ministarstva turizma RH, taj zakon se odnosi i na poslovanje brodara. Takvim se tumačenjem, naglašava Zorić, "nameće malim brodarima da budu samo izvršioci usluga putovanja ili izleta organiziranog i prodanog od domaće putničke agencije koji je organizator putovanja i to po itinereru i cijeni koju odredi putnička agencija". STAV PUTNIČKIH AGENCIJA Predsjednik Hrvatske udruge malih brodara kapetan Neno Šarić ocijenio je da Zakon o turističkoj djelatnosti ima za cilj prije svega "čuvanje monopolističkog statusa putničkih agencija", a da je onemogućavanje njegovih izmjena "rezultat jakog lobija putničkih agencija u Ministarstvu turizma". Brodari su, smatra Šarić, kroz povijest dokazali da mogu opstati samostalno i da im ne treba "tutor koji će trgovati njihovim uslugama". Predsjednik Udruge nezavisnih putničkih agencija Ante Klarić samtra "da se u turističkoj djelatnosti mora napraviti reda i ujednačiti uvjeti poslovanja svih onih koji se bave turizmom". Brodari koji daju uslugu na brodu i koji su tzv. "putujući pansioni", ne mogu, smatra Klarić, naplaćivati svoje usluge u "kešu" bez mogućnosti da se njihova usluga reklamira. Oni također u svojoj promidžbi i u punjenu svojih brodova "lutaju od agencije do agencije" kada to njima odgovara. Stoga bi, smatra Klarić, i za brodare bilo dobro da putem svoje ili bilo koje već postojeće turističke agencije ujednače svoje poslovanje, čime bi se izbjegla i nelojalna konkurencija među njima, kao i poboljšalo njihovo poslovanje. Mali brodari smatraju da više nema vrmena za čekanje i da se taj problem mora riješiti do početka nove turističke sezone. U suprotnome, pozivajući se na važeći Zakon, turističke inspekcije će uskoro početi donositi rješenja kojima se obrtnicima zabranjuje obavljanje "turističke djelatnosti-organiziranje i provođenje turističkih putovanja i izleta, davanje turističkih informacija i prodaja turističkih usluga-jednodnevnih izleta". Takva su rješenja lani bila zaustavljena najavom bivšeg ministra turizma Nike Bulića o izmjenama spornog Zakona. Sada, naglašava Klarić, formalno pravno više ne postoje nikakve zapreke da turistička inspekcija počne donositi takva rješenja kao i da uprave nacionalnih parkova i hotela odbiju sklapati poslove s malim brodarima. "Borićemo se i dalje da se to ne dogodi", kaže Klarić u ime 30.000 ljudi koji danas žive od te djelatnosti. Jadranka Šević (Hina) js sbo 051412 MET mar 98