VJESNIK-ZAKONI, DEMOKRACIJA...-BARIŠIĆ-23-2

VJESNIK 23. II. 1998. Zakoni, demokracija i policija Događanja na prosvjednom sindikalnom skupu i oko njega analizira Marko Barišić. Izdvaja ponajprije ocjenu organizatora da je skup u potpunosti uspio, i tvrdnju "kako je njihova namjera probijanja policijskih blokada bila zapravo 'legalna i opravdana', usput priprijetivši kako se slijedeći put 'neće zaustaviti na barikadama'", a zatim i poruku parlamentarnih stranaka da se na saboru HDZ-a nisu pojavile zbog "demonstracije sile kojom je onemogućeno da se sindikalni prosvjed održi na središnjem zagrebačkom trgu". Barišić komentira: "Iz rečenog je vidljivo kako se ni nekoliko dana od sindikalnog prosvjeda već počinju preuređivati činjenice. Prvo, Gradsko poglavarstvo a onda i policija nisu zabranile sindikalno okupljanje. Samo su rekli da se ne može održati na središnjem gradskom trgu nego na nekom drugom mjestu (Maksimir, Jarun...) Ako su organizatori prosvjeda bili sigurni u masovni odaziv svojih pobornika, onda nisu imali opravdanog razloga kršiti zakonitu odluku. Mogli su održati skup i legalnim putem, kroz proceduru, zatražiti preispitivanje takve odluke zagrebačkog gradskog poglavarstva. Umjesto takvog, demokratskog puta kroz institucije krenulo se s primjenom izvaninstitucionalnih mjera". Barišić drži "da je cijeli skup i organiziran s namjerom da se izazove incident" što svjedoči, ocjenjuje novinar, "i potpuna nepripremljenost sindikalnih i političkih vođa kada se prosvjedni skup premjestio na pričuvni položaj (na Trg maršala Tita). Glede nedolaska parlamentarnih stranaka na sabor HDZ-a, ocjenuje kako to "pokazuje da mnogi u Hrvatskoj ne razumiju bit demokracije" koja se, piše novinar, "ne očituje kroz toleriranje samovolje pa bila ona primjenjivana od određenih sindikata, političkih stranaka ili nekog trećeg nego kroz poštivanje zakonitosti. U tom slučaju i policijski kordoni na ulicama nisu radi zastrašivanja ili primjene sile nego radi provođenja zakonitih odluka. Ako se parlamentarne stranke zajedno s određenim sindikatima protive takvom obliku zakonitog djelovanja državnih tijela (tim više jer nijedan policajac nije primijenio silu) onda valja postaviti pitanje: za kakve se to oblike političke i sindikalne borbe zalažu? Jesu li možda za metode kakve su se svojevremeno primjenjivale u Albaniji i nekim drugim bivšim komunističkim državama ili su ipak još na stajalištima da se eventualna smjena vlasti (što stalno naglašavaju) kao i kritika vlasti može događati samo kroz institucije sustava. Dakle, i kroz organiziranje prosvjeda na za to dopuštenim mjestima", komentira Barišić i na kraju piše: "Zagovaranje drukčijih metoda sindikalne i političke borbe bez obzira na motive loša je demokratska legitimacija za svakog tko ih zagovara. Neovisno od toga može se raspravljati o odluci čelnih ljudi grada Zagreba da se zabrani održavanje prosvjeda na središnjem gradskom trgu". 230211 MET feb 98