ZAGREB, 20. veljače (Hina) - Umjetnički paviljon u Zagrebu, jedan
od najprepoznatljivijih simbola hrvatske metropole, ove je godine
otvorenjem izložbe jednoga od vodećih hrvatskih slikara Đure
Sedera 18. siječnja počeo proslavu stote obljetnice osnutka.
Paviljon je podignut 1896. najprije kao prvi Paviljon umjetnosti
"Milenijske izložbe" u Budimpešti, a zatim je prenesen u Zagreb,
gdje je ponovno postavljena njegova željezna konstrukcija.
Paviljon je svečano otvoren 15. prosinca 1898.
Zamisao i poticaj za gradnju Paviljona dao je 1895. vodeći hrvatski
slikar Vlaho Bukovac koji je u samo nekoliko godina boravka u
Zagrebu na prijelazu stoljeća potaknuo i brojne druge pothvate u
području likovne umjetnosti, poput gradnje prvih umjetničkih
ateliera, priređivanja samostalnih i skupnih izložaba te gradnje i
otvaranja velebna izložbena salona - Umjetničkoga paviljona u
Zagrebu. Paviljon umjetnosti u Budimpešti 1896. podignula je
tvrtka Danubius po nacrtima madžarskih arhitekata Korba i
Giergla.
Kad je budimpeštanska izložba zatvorena, tadašnji banski savjetnik
Ivo Malin predlaže da se željezna konstrukcija Paviljona premjesti
u Zagreb, u kojemu je bilo nužno izgraditi primjeren prostor za
velike izložbe. Nakon te odluke raspisan je natječaj za podizanje
Umjetničkog paviljona, a radovi su povjereni bečkim arhitektima
Hellmeru i Fellneru (poznatim projektantima kazališnih kuća).
Gradnju Paviljona na tadašnjemu Trgu Franje Josipa izveli su 1897.
i 1898. zagrebački graditelji Lav Hoenigsberg i Julio Deutsch.
Zahvaljujući arhitektima i graditeljima, Umjetnički se paviljon
odlično uklopio u prostor planirane zelene potkove, koja je tada
nastala u urbanu tkivu grada Zagreba.
Treba istaknuti da je svečano otvorenje 15. prosinca 1898.
popratila reprezentativna izložba Društva hrvatskih umjetnika,
koja će biti rekonstruirana u prosincu ove godine. Tako će se
ovogodišnja stota obljetnica dostojno povezati s tom prvom
izložbom u Paviljonu.
Osim što je prvi i najstariji izložbeni prostor u Hrvatskoj,
Umjetnički paviljon je i jedini takav namjenski prostor izgrađen za
priređivanje velikih, izvanredno vrijednih izložaba. Treba
svakako istaknuti da stoljeće djelovanja Paviljona na neki način
označuje i ovostoljetnu povijest hrvatske likovne umjetnosti. U
Paviljonu su se priređivale izložbe grupa, pokreta i struja i na tom
su se mjestu stvarali temelji tradicije slikarske i kiparske
modernosti u Zagrebu. Velike retrospektivne tematske izložbe
pomogle su problematizaciji pojedinih umjetničkih pojava i
gibanja. U Paviljonu su na prvome mjestu izlagali umjetnici čija su
djela obilježila povijest hrvatske likovne umjetnosti. Osim
domaćih majstora Paviljon je ugošćivao i velebne izložbe svjetskih
majstora, poput slikara Georga Grossa, Kaethe Kollwitz, Henri
Moora, kipara Augusta Rodina, te skupne izložbe koje su prikazivale
pojedine dijelove europske umjetnosti.
Paviljon i danas prati svu suvremenu umjetnost vodećih hrvatskih
slikara i kipara. Treba naposljetku istaknuti da su svi likovni
događaji, odnosno izložbe ostale zabilježene u pismenu obliku
reprezentativnim i vrijednim katalozima, kojih su autori vodeći
hrvatski likovni kritičari i povjesničari umjetnosti. Po svemu
onom što je značio za povijest hrvatske i europske likovne
umjetnosti Paviljon će i u budućnosti biti stjecište velikih
likovnih događaja u hrvatskoj umjetnosti.
Ana Todorić
(Hina) ta il
200943 MET feb 98
(Hina) ta il