WASHINGTON, 19. veljače (Hina/AFP) - Jedna mala galaksija zauzela je središte naše galaksije - Mliječne staze nakon što ju je nepovratno usisala njezina gravitacijska sila, tvrde američki i britanski astronomi.
WASHINGTON, 19. veljače (Hina/AFP) - Jedna mala galaksija zauzela
je središte naše galaksije - Mliječne staze nakon što ju je
nepovratno usisala njezina gravitacijska sila, tvrde američki i
britanski astronomi. #L#
Ta patuljasta galaksija - nazvana Strijelčevom zato što je
primijećena u smjeru zviježđa Strijelca - oko deset je puta manja od
naše, a njezina masa predstavlja jednu tisućinku mase svih zvijezda
koje se nalaze u Mliječnoj stazi, kaže astrofizičarka Rosemary Wise
sa Sveučilišta "Johns Hopkins" iz Baltimorea (Maryland).
"Strijelčeva galaksija ušla je u samu sredinu naše galaksije",
objasnila je Rosemary Wise na godišnjem kongresu Američkog društva
za promicanje znanosti (AAAS) u Philadelpiji. "Ta je galaksija
dovoljno blizu da možemo, jednu po jednu, proučavati njezine
zvijezde na isti način kao što promatramo i one iz naše galaksije."
Svemirsku invaziju naše galaksije prvi su put primijetili
astronomi koji su proučavali zvijezde u središtu Mliječne staze.
Nakon što su utvrdili da se neke od njih ne kreću jednako kao ostale,
shvatili su da pripadaju nekoj drugoj galaksiji.
Prema novim proračunima Wiseove i njezinih kolega, patuljasta
Strijelčeva galaksija najmanje je deset puta načinila krug oko naše
(brzinom od jednog kruga u malo manje od milijardu godina) prije
nego što ju je razbila i usisala Mliječna staza.
Prema mišljenju mnogih astronoma, ta bi pojava mogla biti uzrok
stvaranju mnogih drugih galaksija. Oni drže da su najveće
galaksije, poput Mliječne staze, zapravo rezultat spajanja većeg
broja malih, patuljastih galaksija, kakva je i Strijelčeva.
Prema proračunima koje je načinila ekipa pod vodstvom Rosemary
Wise, 10 posto zvijezda koje se nalaze u Mliječnoj stazi, zapravo u
vanjskom dijelu te galaksije, potječu od patuljastih galaksija
koje su se "stopile" s našom tijekom posljednjih osam milijardi
godina.
(Hina) rug bnš
190056 MET feb 98
(Hina) rug bnš