DELO - OBAVJEŠTAJNE SLUŽBE - 12. II.

SLOVENIJA DELO 12. II. 1998. U Hrvatskoj su sve niti u rukama obitelji Tuđman "Poslije incidenta u Zavrču kad su suradnici obavještajno- sigurnosne službe (OVS) s dragocjenim kombijem za elektronsko izviđanje pali u ruke hrvatske policije, ministarstvo obrane završilo je istragu. Prema zaključcima istrage, obavještajci su se izgubili. Kombi s milijun maraka vrijednim goniometrom ostao je u Hrvatskoj, pregovori o povratu još traju. Hrvatske obavještajne službe mogu biti zadovoljne što su dobile kombi s opremom koju nisu smjele kupiti u inozemstvu. Unatoč nalazima istrage, ostaju dvojbene indicije da se incident nije dogodio samo zbog nemara slovenskih obavještajaca. Suradnici hrvatskih obavještajnih služba su naime vrlo iskusni, dugo su radili u ratu i imaju sustavno organiziran koncept nacionalne sigurnosti. Slovenija takav koncept i diobu rada između takvih služba nema, što može olakšati moguće prodore stranih obavještajnih služba. Hrvatske obavještajne službe koje su sustavno smještene u njihov koncept nacionalne sigurnosti, danas se vrlo intenzivno bave susjedima, osobito s BiH i Slovenijom. U sustavu je najviši predsjednik države dr. Franjo Tuđman. Osobno nadzire rad Ureda za nacionalnu sigurnost (UNS) koji je vrh hrvatskih obavještajnih služba. UNS usmjerava i nadzire rad obavještajnih i protuobavještajnih služba te skrbi za protuobavještajnu zaštitu i osiguranje najviših predstavnika države. Među zadaćama ističe se udruživanje i ocjenjivanje obavještajnih podataka, prikupljenih u svim hrvatskim obavještajnim službama. Predstojnici UNS-a do sada su se često mijenjali, no zapravo je najveći utjecaj ostao u obitelji Tuđman. Dr. Miroslav Tuđman danas je zamjenik predstojnika UNS-a, a ujedno vodi Hrvatsku informativnu službu (HIS) koja analizira, usmjerava i kreira sigurnosno stanje u državi. Izrađuje obavještajne prosudbe, analizira informacije, a bavi se i medijskim manipuliranjem i možebitnim psihološkim ratom. HIS koordinira rad svih drugih tajnih služba, među ostalim vodi i kadrovsku politiku svih služba - tako sastavlja i vodi psihotestove kojima se biraju tajni agenti. U vojnoj sferi Hrvatska ima dvije službe. Načelniku glavnog stožera Hrvatske vojske generalpukovniku Pavlu Miljavcu podređena je 5. obavještajna uprava koju vodi kontraadmiral Davor Domazet. Ona se ponajprije bavi obavještajnim zadaćama za potrebe Hrvatske vojske, a pri tomu, osim uobičajenih obavještajnih metoda, rabi i bespilotne izvidničke letjelice. Peta uprava obavlja obavještajne zadaće na strategijskoj, operativnoj i taktičkoj razini. Ministru obrane Gojku Šušku podređena je Sigurnosno-informativna služba (SIS) koja skrbi za sigurnost i protuobavještajnu zaštitu hrvatskih oružanih snaga i ministarstva obrane. SIS kojega vodi pukovnik Luka Martišić, nadležan je za kriptografsku zaštitu hrvatskih sustava veza. Iz bivše SDV nastala je Služba za zaštitu ustavnog poretka (SZUP) koju danas vodi Smiljan Reljić. Za svoj rad osim HIS-u odgovara ministru unutarnjih poslova Ivanu Peniću. Glavna zadaća SZUP-a je zaštita ustavnog poretka, dakle otkrivanje i sprječavanje djelatnosti koje su usmjerene na potkopavanje ili rušenje ustavom određenog poretka ili ugrožavanje sigurnosti države. SZUP ima operativne centre u svim većim hrvatskim gradovima. Osim triju resornih i dviju krovnih obavještajnih služba, Hrvatska ustrojava 7. odjel ministarstva vanjskih poslova kojega vodi pukovnik Miro Međimorec. Njegov rad (pridobivanje i analiziranje podataka) usredotočen je ponajprije na države u kojima Hrvatska ima diplomatska predstavništva. Kao i posvuda u svijetu, i među hrvatskim službama vlada suparništvo i borba za prestiž. Iako Hrvatska u saboru ima povjerenstvo za nacionalnu sigurnost i za obranu, nad radom obavještajnih služba nema pravog parlamentarnog nadzora. Cjelokupan nadzor nad službama u čvrstim je rukama Franje Tuđmana odnosno njegovog sina. Znaimljivo je i to da je danas žena Miroslava Tuđmana Vanja Morić savjetnica hrvatskog veleposlanstva u Ljubljani. U nas je stanje prilično drukčije. Iako je još 1993. godine predsjednik republike Milan Kučan predložio stvaranje savjeta za nacionalnu sigurnost, Slovenija još ni danas nema instituciju koja bi usmjeravala, nadzirala i kreirala politiku i rad obavještajnih služba. Drugim riječima, nemamo izrađen nacionalno-sigurnosni koncept na kojem bi se temeljila strategijska politika Slovenije na obrambenom, vanjskom, unutarnjopolitičkom i obavještajnom području. Danas slovenske obavještajne službe - Sovu i OVS - nadzire parlamentarna komisija koju vodi Polonca Dobrajc. Uz to imamo još jedno nadzorno tijelo: vladinu komisiju za praćenje provođenja prava, dužnosti i ovlaštenja predsjednika Sove kojom predsjeda potpredsjednik vlade Marjan Podobnik, a osim njega u komisiji su ministar unutarnjih poslova Mirko Bandelj i ministar pravosuđa Tomaž Marušič. Tu ministarsku trojku koja nadzire rad direktora Sove Drage Ferša (njegov zamjenik do danas nije imenovan) vlada je imenovala na svojoj prvoj sjednici u veljači 1997. OVS koji poslije suspenzije direktora Jože Sečnika vodi njegov zamjenik Andrej Osterman, podređen je ministru obrane Titu Turnšeku. Zabrinutost izaziva i to što u obje slovenske službe obavještajna i protuobavještajna djelatnost nisu dosljedno odvojene. To je opasno iz dva razloga. Kod prodora u službu izvanredno je teško utvrditi suradnike stranih služba jer su 'zaražena' oba dijela. Da su odvojeni, prodor u jedan dio može istražiti drugi, 'nezaraženi' dio. Druga opasnost koja proizlazi iz udruživanja obavještajnog i protuobavještajnoga rada je koncentracija moći u funkciji predstojnika službe. Pogotovo ako je nadzor javnosti i parlamenta nedjelotvoran. Na taj način postoji veća mogućnost zloporabe obavještajnih služba, što može dovesti do kršenja ljudskih prava. Takva moć vodstva obavještajnih služba je recimo na prijelazu stoljeća dovela do poznate afere Dreyfuss. U Sloveniji, s druge strane, od osamostaljenja nije bilo afere u koju nisu bile uključene obje obavještajno-sigurnosne službe i druge neformalne stranačke skupine i privatna poduzeća koja se bave tim djelatnostima" - piše Blaž Zgaga. 130203 MET feb 98