BRITANSKI RADIO - BBC
11. II. 1998.
Kao što je rekao posebni izaslanik Europskoga povjerenstva u
Hrvatskoj, najavljena je veću pomoć Europske unije neovisnim
medijima u Hrvatskoj i potpora za uspostavu neovisne nacionalne
televizije. Tim povodom je Pjer Šimunović razgovarao s novinarom
Hrvatske televizije i čelnikom organizacije Forum 21 Damirom
Matkovićem te ga najprije upitao na koji način i u kojim razmjerima
Europska unija može pridonijeti liberalizaciji elektronskih
medija u Hrvatskoj.
= Moram reći da sam ja došao nešto kasnije pa nisam čuo točno što je
rečeno, međutim činjenica je, iz same cifre to proizlazi, da za
nacionalnu neovisnu televiziju to ni izdaleka nije dovoljan novac.
Prema tome, vjerojatno smo se negdje krivo razumjeli u
interpretaciji. Međutim, važno je što je Europska unija najavila
povećanje pomoći neovisnim medijima. To je višestruko značajno.
Prije svega, to je nama dokaz da Hrvatska treba Europi, ali ne bilo
kakva Hrvatska, nego demokratska Hrvatska s demokratskim medijima.
S druge strane, potpora neovisnim medijima pokazuje da postoje i
ovisni mediji. Sigurno je i da je daljnje poticanje neovisnih
medija put bržoj demokratizaciji Hrvatske. Tu postoje zaista
široka polja rada, odnosno pomoći treba na sve strane. Prije svega
treba pomoć materijala, a to znači kompjutori, oprema, dijelovi, za
radijske postaje rezervni dijelovi, pomoć u produkciji programa,
obrazovanje novinara. Bilo je o tome riječi da se nekakve
stipendije odobravaju. Međutim, čini mi se da je važnije od
konkretne pomoći koju svatko treba artikulirati kroz svoj projekt,
za nas puno značajnija je ta zainteresiranost Europe da pomogne
Hrvatskoj, da pomogne nezavisnim medijima.
- Što bi Europska unija mogla uraditi na planu razvijanja
eventualne nacionalne neovisne televizije ili, pak, s druge
strane, na planu neke demokratizacije sadašnje državne
televizije?
= Čini mi se da je ova druga mogućnost izglednija. Naime, Europska
unija nije trgovinsko poduzeće, nije kompanija koja traži profit i
teško je vjerovati da bi se Europska unija upuštala u osnivanje
televizije, pa čak i zbog tako plemenitih pobuda kao što je
redizajniranje krajolika elektroničkih medija u Hrvatskoj.
Europska unija može pomoći savjetom, može pomoći stručnjacima koji
bi pripremili eventualni projekt nacionalne televizije, međutim to
ne ovisi o Europskoj uniji. Parametre postavlja, kao što znate,
naše ministarstvo. Osim toga radi se o velikom novcu. To je prva
stvar koja je zapreka. Po nekim procjenama, ispod 20 milijuna
dolara, to je negdje oko 34 milijuna maraka, nema šanse da se zavrti
nekakav program nacionalne televizije. Naime, tu postoji više
otežavajućih okolnosti. Prije svega nezgodan reljef Hrvatske koji
zahtijeva iznimno snažno odašiljačku mrežu. Recimo da na tom
velikom prostoru živi stanovnika, koliko ima šire područje koje
možete pokriti s jednim odašiljačem, da bi se ispunilo onaj
zakonski zahtjev za 60 posto minimalnog pokrivanja stanovništva.
Znači 60 posto od ukupnog broja stanovnika. Potrebna je vrlo jaka
odašiljačka mreža, i to su već iznimni troškovi. Potrebna je
dugotrajna priprema. Prema tome, čini mi se da tu Europska unija
zapravo osim moralne potpore ne može se pojaviti kao dioničar, kao
izravni sudionik, osim, da se ponovi onakva akcija kao što je bila
'Brod' koja je završila kako je završila. Međutim čini mi se mnogo
značajnija ta mogućnost da Europska unija kao ipak središnja,
stožerna europska ustanova, političkim dijalogom s hrvatskim
vlastima ubrza transformaciju sadašnje državne televizije u javnu
televiziju. Mislim da je to puno realnije jer to je nešto što već
postoji. Tu televiziju ne treba graditi, ne treba raditi studije,
ne treba ulagati onaj čas, u posljednje vrijeme je vrlo dobro i
opremljena.
(BBC)
120000 MET feb 98
SKV: Hrvatska u 12,30 sati
SKV: Sport u 12.30 sati
Potpuno lokalizirani požari oko Los Angelesa, tri tjedna nakon izbijanja
SKV: Svijet u 12,30 sati
Njemačka: Osuđen ugostitelj hrvatskog porijekla koji je uz pizzu prodavao kokain
SDP: Restović i Baranović kandidati za šibenskog gradonačelnika i župana
Prosvjedovalo 500-tinjak građana, kirurg poručio: U bolnici je neviđena kriza
Umro bivši njemački predsjednik Horst Koehler
Grbin: Briga o djeci je naš prioritet
PU: Promet u maloprodaji 19 posto veći nego 24. 1. ali i 44 posto manji nego 17. 1.