ŠVICARSKA
TRIBUNE DE GENEVE
28. I. 1998.
"Ne moramo se stidjeti zbog naše politike pružanja azila"
Novinar lista Denis Barrelet piše o švicarskoj politici
prihvaćanja osoba koje traže azil. U članku, između ostaloga,
stoji:
"Postoje dvije stvari koje Daniel Gerber ne prihvaća: da se
švicarsku politiku pružanja azila naziva represivnom i da se pri
tome prave usporedbe s Drugim svjetskim ratom. 'Tada su namjerno
odbijali žrtve progona. Danas pružamo zaštitu svima koji su
progonjeni. A ako, nakon brižljivog razmatranja zahtjeva, Ured za
prognanike odgovori negativno, još uvijek postoji mogućnost
ulaganja žalbe nezavisnom sudskom povjerenstvu'.
Nakon što se već stotinu dana nalazi na čelu Ureda za prognanike,
Jean-Daniel Gerber kategorički kaže: 'Ne moramo se stidjeti zbog
švicarske politike pružanja azila'. Uz Nizozemsku, Švicarska
dobiva najveći broj zahtjeva za izdavanjem azila po glavi
stanovnika. Ona osigurava jednu od najboljih sredina i pomaže
prognanike sve do trenutka stvarnog odlaska. Prošle je godine
Švicarska na to prvi put potrošila više od milijarde franaka.
Postotak izdavanja azila viši je od prosjeka zapadnih država.
'Unatoč svemu tome, naša politika izdavanja azila nalazi se na
lošem glasu!' (...)
S druge strane, ne može se reći ni da je ta politika izuzetno
velikodušna. Jean-Daniel Gerber podsjeća da 'se stalno poduzimaju
napori za sprječavanje zlorabe, ali i pri prisilnoj
repatrijaciji'. Novčana pomoć manja je od 20 posto one koja se daje
švicarskim državljanima, a oni koji je zatraže dobivaju samo 3
švicarska franka džeparca dnevno.
Novi voditelj Ureda za prognanike ne niječe postojanje nekih
problema. On drži da se njegov ured previše bavi svakodnevnim
problemima i da, budući da je izložen svakakvim pritiscima, ima
skučen manevarski prostor. Osim toga, on smatra 'vrlo
zabrinjavajućim' zloporabe počinjene pod zaštitom zakona, a njima
se koriste osobe čiji je jedini cilj da što dulje ostanu u
Švicarskoj, znajući da je vrijeme na njihovoj strani. (...)"
U nastavku članka spominje se i kriminal, budući da je sve veći broj
osoba koje traže azil povezan s krijumčarenjem droge, ali i zbog
krađa, provala i otimanja. U manjem, odvojenom članku, naveden je
broj zahtjeva za pružanje azila iz pojedinih država. Tako je
Švicarska primila 23 982 zahtjeva, a porast u odnosu na prijašnje
godine objašnjava se izbjegličkim valom koji je krenuo iz Albanije
prema Italiji. Prema državama iz kojih dolaze osobe koje traže azil
i dalje se na prvom mjestu nalazi SR Jugoslavija (8913 molbi),
slijede joj Albanija i Sri Lanka, a Bosna i Hercegovina nalazi se na
četvrtom mjestu s 1967 molbi za izdavanjem azila.
Najveći postotak udovoljenih molbi odnosi se na Iračane (69 posto),
Turke (47,8 posto) i na bosanske građane (30,6 posto), ali je tu
uglavnom riječ o spajanju razdvojenih članova obitelji. Budući da
se povećao i broj odlazaka iz Švicarske, to se uglavnom objašnjava
vraćanjem bosanskih građana i onih s područja bivše Jugoslavije.
290217 MET jan 98
Bara: Netko je ubacio petardu, a ne bombu u dvorište
ZSE: Očekuje se oprezno trgovanje, stagnacija Crobexa
U akciji Uskoka uhićen veći broja osumnjičenih diljem Hrvatske
Argentina: Zbog topljenja leda, pronađen ruksak alpinista poginulog prije 40 godina
NBA: Gilgeous-Alexander zabio 51 za 50. pobjedu Thundera u sezoni
Detonacija u Hercegovačkoj ulici, ozlijeđenih nema
Adrien Brody srušio rekord za najdulji govor zahvale na dodjeli Oscara
JD Vance: Američki ekonomski interesi u Ukrajini su sigurnosno jamstvo
WTA Indian Wells: Martić neuspješna u kvalifikacijama
SVJETSKA TRŽIŠTA: Azijski ulagači oprezni, prijeti trgovinski rat